Kada se jednog dana uspostavi vlast na državnoj razini, njezina prva zadaća trebale bi biti mjere za spas ekonomije, ali i socijalnih kategorija stanovništva.
Europski trend
U tom kontekstu nezaobilazna tema bit će pitanje smanjenja ili povećanja poreza na dodanu vrijednost te uvođenje diferencirane stope ovog poreza. Unutar Parlamenta BiH uveliko se raspravlja o ovoj mogućnosti, a nedavno urađena analiza Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH govori da PDV za sada ne bi trebalo dirati. Među brojnim argumentima protiv uvođenja diferencirane stope PDV-a u analizi se navodi aktualni europski trend. - Temeljem preporuka MMF-a i loših iskustava članica Europske unije i drugih zemalja sa ,,zrelim” sustavima PDV-a s diferenciranim stopama, većina zemalja svijeta koja je u posljednjih dvadesetak godina uvodila PDV se opredijelila za jedinstvenu stopu PDV-a. Nakon negativnih iskustava s diferenciranom stopom PDV-a u posljednje vrijeme nekoliko zemalja je najavilo povratak na jedinstvenu stopu (Češka od 2013., Švicarska od 2017.), a neke su sprovele ozbiljna istraživanja učinaka unifikacije stopa (V. Britanija).
Komparativna analiza učinkovitosti sustava PDV-a u BiH i članica EU ukazuje na činjenicu da je sustav PDV-a u BiH daleko efikasniji, navodi se u analizi UNO-a. Iako se u ovom dokumentu razrađuju sve moguće implikacije odustajanja od jedinstvene stope PDV-a, najzanimljivijima se čine one fiskalne prirode. U slučajevima uvođenja nulte stope ili sniženih stopa od pet ili osam posto na osnovne životne namirnice, lijekove, sanitetski materijal i ortopedska pomagala, inpute za poljoprivredu, papir za grafičku industriju, knjige i novine, različiti modeli za izračun gubitaka prihoda od PDV-a pokazuju da bi oni mogli dosegnuti i do 1,3 milijarde maraka godišnje.
Ovaj maksimalni iznos podrazumijeva situaciju u kojoj bi na navedene proizvode bila uvedena nulta stopa. Ukoliko bi, pak, stopa PDV-a na ove proizvode bila pet posto gubici se procjenjuju na maksimalno 852 milijuna, dok u slučaju stope od osam posto manjak PDV-a ne bi prelazio 714 milijuna KM. Da bi se „pokrili“ ovi gubici morala bi se povećati stopa PDV-a za sve ostale proizvode i usluge.
Nulta stopa
Ako bi na „socijalnu“ skupinu proizvoda bila primjenjivana nulta stopa PDV-a, ovaj porez za sve ostale proizvode mogao bi prelaziti čak i 30 posto. U slučaju stope od pet posto za osnovne životne proizvode stopa PDV-a za sve ostale bi bila do 26,8 posto, a ako bi se za prvu kategoriju primjenjivalo osam, za ostale proizvode i usluge bi PDV iznosio 24,3 posto.