Međunarodni znanstveni skup intrigantnog naziva “BiH, Europska zemlja bez stava, znanstveni, etički i politički izazov” koji je održan u Sarajevu bavio se politološkim i sociološkim analizama u svrhu objašnjenja pojmova i pretpostavki društvenog, političkog i nacionalnog dijaloga u BiH, kao i u iznošenju pretpostavki za uspješnu (re-de)konstrukciju Ustava BiH, koji nije kompatibilan niti podesan za usklađivanje s pravnom stečevinom EU-a zbog čega se BiH ne može naći u tome društvu. No, ako se imaju u vidu slučajevi faktične nejednakosti između dva konstitutivna naroda u Federaciji BiH i u izboru i imenovanju njezinih predstavnika na razini BiH koji proizlaze iz nesrazmjera u broju pripadnika pojedinog konstitutivnog naroda te iz prisutnosti preglasavanja u ostvarivanju višestranačja i izbornog ustava, potpuno je jasno da će BiH kad-tad, a prvenstveno zbog pristupa EU, morati razriješiti ove probleme donoseći novi ustav. U tom kontekstu treba promatrati i hrvatski nacionalni identitet, konkretno hrvatsko pitanje jednakopravnosti s druga dva konstitutivna naroda. Večernjak donosi nekoliko zanimljivih stajališta sudionika ovog skupa, koji su na različit način pristupali ovom problemu. Oni svi ističu kako je u BiH na djelu sukob dviju dominantnih koncepcija koje svoje izvorište imaju u potpori politici trenutačnih bošnjačkih, odnosno srpskih elita. Trenutačne političke elite Hrvata su razapete između te dvije krajnosti. Dogovor između njih donosi i ključ rješenja hrvatskog nacionalnog pitanja. Ugledni analitičari i sveučilišni profesori upozoravaju da je sve manje vremena za dogovaranje U suprotnom BiH prijeti postati izolirani otok izvan EU.
Doc. dr. sc. MILE LASIĆ: Bez EU-a nećemo uspjeti nadići naše “paralelne svjetove”
Ni unutar EU se nisu našli dogovori na sve krize i izazove, ali EU će svoje probleme riješiti i bez nas, a mi bez EU-a nećemo uspjeti nadići naše “paralelne svjetove”. Bez zakašnjelih transformacija u procesu približavanja EU ne možemo postati dijelom svijeta u kojem se ljudi ponašaju sukladno općeljudskim vrijednostima i racionalnim interesima. Zbog toga je preduvjet budućih temeljnih ustavnih promjena uvažiti bh. višenacionalnost i preostalu multikulturalnost, pa potom osmisliti interkulturalistički projekt održive i uljuđene Bosne i Hercegovine, uz poštovanje i nacionalnog i etničkog, ljudskog i građanskog. Zato je iznimno važno ispuniti sadržajem alternativni, proeuropski kulturološko-politički narativ, u čijem su osnovu politička kultura dijaloga i kompromisa, metode upravljanja, a ne eliminiranja etničkih razlika. Tako bi se i Hrvati, Srbi i Bošnjaci, u konačnici svi bh. građani, mogli početi vraćati održivoj zajedničkoj i jednakopravnoj zemlji. Ulaskom u EU razriješila bi se i bh. državno-politička pitanja i sva etnička i nacionalna pitanja u BiH.
Dr. sc. IVICA LUČIĆ: BiH u (veliko)državnim i (veliko)nacionalnim koncepcijama
Za razumijevanje bh. društvene i političke krize potrebno je utvrditi što je ona bila kroz povijest. Što je (i komu) bila BiH u vrijeme raspada Osmanskog carstva, kako je organizirana, kome je služila i što je značila za četiri desetljeća vladavine Austro-Ugarske monarhije? Kakva je bila uloga BiH u stvaranju Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, zašto je nestala za Kraljevine Jugoslavije i kako je i zašto obnovljena tijekom Drugog svjetskog rata? Kako se BiH razvijala u SFRJ, kako se osamostalila i zašto su se obje raspale nakon prvih slobodnih izbora? Odgovori na sva ta pitanja sastavnica su odgovora na pitanje današnje bosanskohercegovačke krize. Svaki oblik moderne bh. državnosti bio je u funkciji vanjskih interesa, a ne interesa njezinih naroda i građana, a svakako s tim povezan (zlo)uporaba nekog od bh. naroda sukobljavala ga je s ostala dva konstitutivna naroda i umanjivala je mogućnost integracije društva i izgradnju države.
Prof. dr. ENVER KAZAZ:BiH - troetnička ili multietnička država
Nedovršenost države, postavljena kao konstruktivna pogreška Daytonskog sporazuma, pokazuje se u političkoj praksi kao stalni proces podržavljenja RS-a i destrukcije Federacije BiH, a etnički se identiteti transformiraju u nacionalne s težnjom da zaokruže bilo entitet, bilo županijske prostore kao nacionalne teritorije. Postajući izvorom novog kolektivnog simboličnog kapitala, rat je kao interpretativni prostor uobličio etnije u političke nacije, s težnjom da se nacionalni teritorij definira i kao nacionalna država. BiH je otud, bez obzira na ustavnu krizu, od Daytona na ovamo sve više i više iznutra konstruirana kao troetničko, a ne multietničko društvo, dok političke snage nastoje konstruirati na identičan način i državu.
Doc. dr. Milan Vego: Daytonski ćorsokak
Međunarodna zajednica je preko OHR-a i visokih predstavnika nametnula izuzetno veliki broj relevantnih odluka, jer se domaće političke elite nisu mogle dogovoriti. Upozorenja Međunarodne krizne grupe, Venecijanske komisije i europskih parlamentaraca kako je Dayton postao kočnica napretku Bosne i Hercegovine prema euroatlantskim integracijama, nisu naišla na prihvaćanje, a Daytonski sporazum doživljavao je tihu reviziju. Posebno zbunjuju činjenice da su visoki međunarodni dužnosnici Wolfgang Petritsch i Paddy Ashdown, kada su završili mandat u BiH izjavili: Dayton je luđačka košulja, Dayton je postao kočnica napretku, Dayton je fasada. Ne treba naglašavati da su o tome šutjeli dok su obnašali dužnost. Međunarodna zajednica je preko OHR-a i visokih predstavnika nametnula izuzetno veliki broj relevantnih odluka, jer se domaće političke elite nisu mogle dogovoriti. Upozorenja Međunarodne krizne grupe, Venecijanske komisije i europskih parlamentaraca kako je Dayton postao kočnica napretku Bosne i Hercegovine prema euroatlantskim integracijama, nisu naišla na prihvaćanje, a Daytonski sporazum doživljavao je tihu reviziju. Posebno zbunjuju činjenice da su visoki međunarodni dužnosnici Wolfgang Petritsch i Paddy Ashdown, kada su završili mandat u BiH izjavili: Dayton je luđačka košulja, Dayton je postao kočnica napretku, Dayton je fasada. Ne treba naglašavati da su o tome šutjeli dok su obnašali dužnost.