Europski parlament usvojio je svoje stajalište o novoj Uredbi o uspostavi Mehanizma Unije za civilnu zaštitu i potpori Unije pripravnosti i odgovoru na zdravstvene izvanredne situacije kojom se dodatno jačaju europski kapaciteti za prevenciju, pripravnost i odgovor na velike katastrofe i krize.
Zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko pozdravila je usvajanje nove uredbe, istaknuvši da snaga europskog sustava civilne zaštite mora počivati prije svega na ljudima koji prvi reagiraju kada nastupi katastrofa, priopćio je ured zastupnice u četrvrtak.
„Kada izbije veliki požar, poplava ili druga krizna situacija, prvi na terenu nisu europske institucije. To su vatrogasci, hitne službe, civilna zaštita i volonteri. Zato moramo osigurati da imaju dovoljno ljudi, odgovarajuću opremu, obuku i kapacitete kako bi mogli učinkovito zaštititi građane“, poručila je Zovko.
Tijekom rada na novim pravilima EU-a o civilnoj zaštiti, Zovko je posebno zagovarala jačanje operativnih kapaciteta civilne zaštite, bolju dostupnost opreme i logističke potpore te snažnije povezivanje civilnih i vojnih kapaciteta kada oni mogu pomoći u odgovoru na katastrofe. U njezinim prijedlozima poseban je naglasak bio na kapacitetima dvojne namjene, uključujući transport i logistiku, medicinsku evakuaciju te komunikacijske i nadzorne sustave.
„Ne možemo govoriti o otpornosti Europe ako oni koji gase požare, spašavaju unesrećene ili pružaju hitnu pomoć pritom nisu dovoljno zaštićeni. Njihova sigurnost, odgovarajuća zaštitna oprema i uvjeti za rad moraju biti sastavni dio europske pripravnosti“, naglasila je Zovko.
Novi Mehanizam istodobno jača rano upozoravanje, prekograničnu suradnju, zaštitu kritične infrastrukture i interoperabilnost različitih kapaciteta. Posebna pažnja posvećuje se i otocima, pograničnim, ruralnim i udaljenim područjima koja u krizama mogu biti posebno ranjiva.
Posebno važnim Zovko smatra jačanje europskih kapaciteta za zaštitu kritične infrastrukture. Novi okvir predviđa poseban rescEU kapacitet za brzu procjenu i potporu obnovi kritične infrastrukture, uključujući energetske mreže, vodoopskrbu, prometna čvorišta, digitalnu infrastrukturu i bolničke kapacitete, uz stručne timove i koordinaciju s nadležnim civilnim i vojnim tijelima.
„Hrvatska iz vlastitog iskustva zna koliko brzo krizna situacija može prerasti mogućnosti pojedine službe ili države. Zato je važno da europski sustav može mobilizirati dodatne kapacitete upravo onda kada su nacionalni resursi pod najvećim pritiskom“, rekla je Zovko.
Zovko je tijekom rada na ovom zakonodavnom dosjeu u Odboru za sigurnost i obranu posebno pridonijela jačanju sigurnosne i operativne dimenzije novog Mehanizma – od civilno-vojne interoperabilnosti i ranog upozoravanja do zaštite kritične infrastrukture.
„Europska solidarnost ne smije ostati samo na riječima. Kada jedna država više ne može sama odgovoriti na veliku krizu, mora znati da može računati na pomoć drugih država članica. Upravo zato moramo graditi Mehanizam koji će biti dovoljno snažan, brz i operativan da tu solidarnost pretvori u konkretnu pomoć kada je najpotrebnija“, zaključila je Zovko, stoji u priopćenju.
Zapratite nas i na Facebooku i zajedno s nama budite ukorak s aktualnostima, istražujte svijet politike, gospodarstva, socijale, kulture, sporta... i još mnogo toga