napredak

Znanstvenici uzgojili mini mozak

Foto: 123rf
Znanstvenici uzgojili mini mozak
01.04.2019.
u 20:14
Pogledaj originalni članak

Znanstvenici su u posudici uzgojili minijaturni mozak s leđnom moždinom i mišićima, što predstavlja napredak pri proučavanju raznih oboljenja tog područja, poput bolesti motoričkih neurona (ALS/MND), piše The Guardian.

Sive nakupine ljudskih moždanih stanica veličine leće spontano su se povezale pomoću produžetaka nalik viticama s leđnom moždinom i mišićnim tkivom, koji su uzeti iz miša. Nakon povezivanja, znanstvenici su primijetili kako su mišići reagirali, opuštali se i stezali, pod kontrolom takozvanog mini-mozga, piše Index.hr. 

Mozak kao kod fetusa

Znanstvenici su pomoću najnovijih metoda uspjeli uzgojiti minijaturni mozak iz ljudskih matičnih stanica i dosegli time mnogo složeniju i sofisticiraniju fazu razvoja, nego što su to ostvarili u prethodnim eksperimentima. Najnovija nakupina moždanih stanica pokazuje sličnosti, u smislu raznolikosti neurona i njihove organizacije, s ljudskim fetalnim mozgom između 12 i 16 tjedna trudnoće.

Međutim, znanstvenici smatraju da je spomenuta struktura još uvijek premala i previše primitivna da bi u sebi sadržavala nešto slično mislima, osjećajima ili svijesti.

Etički problemi

"Dobra je ideja raspravljati o ovakvim etičkim pitanjima svaki puta kada napravimo korak naprijed pri ovakvim istraživanjima, ali sada smo još uvijek jako daleko od pojave svijesti“, rekla je molekularna biologinja Madeline Lancaster s Medicinskog istraživačkog vijeća (Medical Research Council, MRC).

Potpuno razvijen ljudski mozak ima između 80 i 90 milijardi neurona, a ovaj organoid, odnosno nakupina moždanih stanica, ima samo nekoliko milijuna, što znači da mu je volumen sive tvari između onog kojeg imaju žohari i onog kojeg imaju ribe zebrice.

Dobro su ga nahranili

Prilikom ranijih eksperimenata, slični organoidi patili su od nedostatka opskrbe hranjivim tvarima. Kada su mini mozgovi dosegli određenu veličinu, neuroni u središtu strukture počeli bi odumirati jer više nisu bili povezani s opskrbom, a sama struktura prestala bi se razvijati.

U najnovijem istraživanju, znanstvenici su prvo uzgojili organoid, a zatim ga narezali na šnite debljine pola milimetra. Njih su postavili na membranu koja se nalazila na tekućini bogatoj hranjivim tvarima. Zbog pristupa hrani i kisiku, nakupina moždanih stanica se tijekom godine dana nastavila razvijati i stvarati nove veze.

Leđna moždina iz mišjeg zametka

Stručnjaci su zatim uz razvijeni organoid postavili leđnu moždinu duljine 1mm, koju su uzeli iz mišjeg zametka, i okolne leđno mišićno tkivo. Moždane stanice automatski su počele slati neuronske veze i povezivati se s leđnom moždinom. Zatim su pustile električne impulse koji su uzrokovali trzaje mišića.

Svrha ovakvih eksperimenata jest proučavanje razvoja ljudskog mozga i živčanog sustava te njihovih oboljenja, odnosno shvaćanje zašto stvari krenu naopako i zašto se pojavljuju bolesti poput epilepsije ili šizofrenije.

"Očito ne radimo ovo iz zabave. Želimo shvatiti kako funkcioniraju bolesti motoričkih neurona i razumjeti kako uopće nastaju neuronske mreže“, rekla je Madeline Lancaster, prenosi Index.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.