Europski sigurnosni i politički lideri sve više upozoravaju da je ruska invazija ili upad na teritorij zemalja NATO-a i EU-a postao realnija prijetnja, posebno zbog napetosti s administracijom predsjednika Donalda Trumpa oko Grenlanda, Ukrajine, trgovine i drugih pitanja. Rusija je prešla na ratnu ekonomiju, usmjeravajući nacionalne resurse na masovno naoružavanje i regrutaciju koja daleko nadilazi potrebe rata u Ukrajini. Ranije procjene u Berlinu i drugim prijestolnicama bile su da Rusija neće moći ugroziti NATO prije 2029. godine. Sada raste konsenzus da bi kriza mogla doći znatno ranije – prije nego što Europa, koja povećava ulaganja u obranu, bude u stanju učinkovito se braniti.
Nizozemski ministar obrane Ruben Brekelmans izjavio je u intervjuu: "Naša procjena je da će Rusija moći premjestiti velike količine trupa unutar jedne godine. Već vidimo da povećavaju strateške zalihe i šire prisutnost uz granice NATO-a". Ruski predsjednik Vladimir Putin želi obnoviti slavu Ruskog Carstva, pa su baltičke države, Litva, Latvija i Estonija očiti ciljevi. "Anksioznost je vidljiva u mojoj zemlji, ali se istovremeno pripremamo za obranu. Naše trupe će se boriti čak i prije dolaska pojačanja iz saveznika", kazao je litvanski savjetnik za nacionalnu sigurnost Deividas Matulionis.
NATO-ovi planeri brinu se i za moguće ruske namjere prema švedskim, finskim i danskim otocima u Baltičkom moru, dijelovima Poljske, norveškom i finskom dalekom sjeveru, te napadima na stratešku infrastrukturu – čak do luke Rotterdam u Nizozemskoj.
U prosincu 2025. godine, njemački list Die Welt u suradnji s Centrom za ratne igre Sveučilišta Helmut-Schmidt organizirao je vježbu simulacije ruskog upada u Litvu. Sudjelovalo je 16 bivših visokih njemačkih i NATO-ovih dužnosnika, zastupnika i sigurnosnih stručnjaka koji su igrali scenarij iz listopada 2026. U scenariju, Rusija koristi izgovor humanitarne krize u Kalinjingradu da zauzme litavski grad Marijampolė – ključno raskrižje na uskom koridoru između Rusije i Bjelorusije. Ruska propaganda predstavlja invaziju kao „humanitarnu misiju“, što je dovoljno da SAD odbije aktivirati Članak 5 NATO-a. Njemačka je neodlučna, Poljska mobilizira ali ne šalje trupe preko granice, a njemačka brigada u Litvi ne intervenira – djelomično zbog ruskih dronova koji polažu mine na cestama.
Franz-Stefan Gady, vojni analitičar koji je igrao ruskog načelnika Glavnog stožera, rekao je: "Odvraćanje ovisi ne samo o sposobnostima, već i o tome što neprijatelj vjeruje o našoj volji. Mi smo znali: Njemačka će oklijevati. I to je bilo dovoljno za pobjedu". Samo s oko 15.000 vojnika na početku, Rusija je u par dana uništila vjerodostojnost NATO-a i uspostavila dominaciju nad Baltikom – bez velikog premještanja vlastitih snaga, piše The Wall Street Journal.
Litvanski načelnik obrane kontraadmiral Giedrius Premeneckas ističe da bi u stvarnosti Litva imala dovoljno obavještajnih upozorenja i da bi sama (s 17.000 vojnika u miru i 58.000 nakon mobilizacije) mogla odbiti ograničeni napad na Marijampolė. "Ako Rusija krene, NATO mora jasno reći: izgubit ćete Kalinjingrad", dodao je. Njemački zapovjednik kopnenih snaga general-pukovnik Christian Freuding izjavio je tijekom posjeta Litvi da NATO još procjenjuje da Rusija neće moći djelovati prije 2029., ali da su 'spremni za borbu večeras, što god bilo potrebno'.
Skeptici ističu spore ruske napredke u Ukrajini, gdje Putin gubi ogromne gubitke (preko milijun vojnika). Finski predsjednik Alexander Stubb kaže: "Putin nije uspio u gotovo ničemu. Nije ni pokušao napasti NATO jer ne uspijeva u Ukrajini, ne precjenjujte ruske sposobnosti". Rusija regrutira oko 35.000 vojnika mjesečno, ali gubi oko 30.000 na ukrajinskim bojištima. Ipak, čak i bez dogovora u Ukrajini (koji Trump gura), Rusija bi mogla osloboditi 200.000 iskusnih vojnika prelaskom na obrambeni položaj – više nego što je koristila za invaziju 2022.
"Putin je oportunist. Ako vidi priliku, testirat će reakcije. Ne treba čekati da Europa bude spremna – dovoljna je volja, ne ogromne snage", kaže Nico Lange, bivši visoki njemački dužnosnik.
Ruski dužnosnici tvrde da Kremlj nema namjere prema članicama EU-a ili NATO-a, baš kao što su to tvrdili prije invazije na Ukrajinu. Trumpova administracija u novoj strategiji obrane (siječanj 2026.) vidi Rusiju kao 'upornu ali upravljivu prijetnju' istočnim članicama NATO-a, ali dodaje da Europa nadmašuje Rusiju u populaciji, ekonomiji i latentnoj vojnoj moći, pa Rusija ne može voditi rat iscrpljivanja.
Ipak, stručnjaci upozoravaju, Rusija bi ciljala brz, ograničeni napad da pokaže da Članak 5 ne funkcionira i razdvoji Europu. "Siva zona postaje sve tamnija. Rusija zna da to nije egzaktna znanost – i gurati će granice", rekao je nizozemski ministar Brekelmans.