Nekoliko država članica Europske unije, među kojima su Austrija i Grčka, usporava napredak Ukrajine u procesu pristupanja, uz obrazloženje da se zemlje Zapadnog Balkana ne smiju zanemariti niti ostaviti u drugom planu. Na postojeće zastoje nadovezuju se i drugi problemi: Mađarska odgađa otvaranje pregovora zbog pitanja prava mađarske manjine u Ukrajini, Poljska upozorava na moguće posljedice po vlastitu poljoprivredu i cestovni prijevoz, dok i ukrajinski parlament usporava provedbu ključnih reformi potrebnih za napredak u pristupnim pregovorima.
"Ista pravila i uvjeti moraju vrijediti za sve kandidate. Ovdje uvijek imamo ovaj poseban fokus na zemlje Zapadnog Balkana", izjavila je austrijska ministrica za Europu Claudia Bauer novinarima na ministarskom sastanku u Bruxellesu 26. svibnja. "Za neke postoji traka za pretjecanje, s kojom neki već mogu imati nogu u Europskoj uniji, dok drugi moraju desetljećima raditi na članstvu", rekla je Bauer.
A diplomatski izvor iz EU-a rekao je za Kyiv Independent da iako Grčka "podržava proces pristupanja Ukrajine i Moldavije... bitno je da napredak na njihovim pristupnim putevima ne ide na štetu Zapadnog Balkana, čija je europska perspektiva jasno prepoznata još od Solunske agende 2003. godine." Od tog sastanka 2003. godine, kada je EU formalno priznala da zemlje Zapadnog Balkana imaju budućnost u EU, samo su se Slovenija (2004.) i Hrvatska (2013.) uspješno pridružile bloku. Crna Gora i Albanija sljedeće su na redu, pri čemu se očekuje da će Crna Gora biti sljedeća zemlja koja će se pridružiti EU, dok je Albanija 26. svibnja prošla ključnu prekretnicu prema članstvu. Ostale zemlje regije uvelike zaostaju.
Sjeverna Makedonija je zemlja kandidat od 2005. godine, ali daljnji napredak godinama je blokirala Grčka, a sada se to događa zbog spora s Bugarskom oko pitanja etničkog identiteta. Srbija je postala kandidat 2005. godine, postigla je određeni napredak u pogledu pristupnih kriterija, ali je doživjela demokratsko nazadovanje. To je potaknulo EU da raspravlja o zamrzavanju pristupa Beogradu sredstvima iz fondova. A Bosna i Hercegovina i Kosovo tek trebaju postati formalni kandidati za članstvo. Ukrajina je pretekla potonje dvije zemlje kada joj je 2002. dodijeljen status kandidata. Ako počne otvarati pregovaračka poglavlja, što se očekuje u lipnju, preskočit će i Sjevernu Makedoniju.
Njemački kancelar Friedrich Merz 18. svibnja uputio je pismo predsjednicima institucija EU-a u kojem predlaže jačanje prava zemalja kandidata te uvođenje modela pridruženog članstva za Ukrajinu. Prema ocjeni Martina Lenga iz Briselskog instituta za geopolitiku, koju je dao za Kyiv Independent, Merzov prijedlog „ispravno prepoznaje geopolitičku nužnost proširenja”, dok je istodobno riječ o pragmatičnom pokušaju da se taj cilj uskladi sa suzdržanošću koja postoji u brojnim državama članicama prema posebnom tretmanu za Ukrajinu. Kancelar je ovu ideju prvi put iznio na neformalnom sastanku čelnika EU-a u travnju, no pismo je označilo formalni korak prema pokušaju da se s njom krene naprijed, u kojem je zatražio osnivanje radne skupine za tu temu. Iako Njemačka podržava punopravno članstvo Ukrajine u EU i želi nastaviti s pregovorima što je brže moguće, Merzova ideja o pridruženom članstvu loše je primljena u Ukrajini, gdje je predsjednik Volodimir Zelenskij isključio bilo što manje od punopravnog članstva.
"Rado ćemo o tome (Merzove ideje) raspravljati ovdje, ali ne smiju postojati dvije klase kandidata", kaže Bauer, a taj je stav, navodi Kyiv Independent, izrazilo više čelnika EU-a. Šefovi vlada EU-a imat će priliku potencijalno raspravljati o Merzovu prijedlogu na sastanku sa zemljama Zapadnog Balkana 5. lipnja te ponovno na summitu čelnika EU-a 18. lipnja. Prema Martinu Lengu, reakcije na Merzov plan ukazuju na jednu neugodno jasnu činjenicu: sve je teže prikriti šire nezadovoljstvo dijela država članica daljnjim proširenjem Europske unije. Leng pritom ističe i da će Kijev morati prihvatiti realnost briselskih kompromisa, dodajući kako će se „Kijev jednostavno morati naviknuti na često nezadovoljavajuće briselske kompromise, jer su oni sastavni dio europskog projekta".