NOVO JAČANJE MJERA

Zadnji pokušaj spašavanja blagdana: Hrvati iz Austrije se ne usude putovati najmilijima

Foto: Reuters/PIXSELL
Zadnji pokušaj spašavanja blagdana: Hrvati iz Austrije se ne usude putovati najmilijima
11.12.2020.
u 21:55
Ekonomski analitičari iz MMF-a Francesco Grigoli i Damiano Sandri pozivaju na brzo uvođenje lockdowna jer on, u konačnici, štiti gospodarstvo
Pogledaj originalni članak

Europa ipak, kako izgleda, neće spasiti Božić. Taj blagdan i dalje ostaje cilj ili poticaj vlastima i građanima koji su već itekako umorni od cijele situacije, da učine sve kako bi zauzdali širenje koronavirusa, no sve je manje šanse da će se to zaista i dogoditi i da je taj blagdan proteći u normalnijoj atmosferi. Brojke opet rastu u nekim državama, u drugima ne padaju kako bi trebalo pa se mjere još stežu u zadnjem pokušaju spašavanja blagdana.

Ograničeno zatvaranje

Ni nakon 2. studenog, kada je Njemačka uvela ograničeni lockdown da bi obuzdala drugi val epidemije koronavirusa, donesene mjere ne polučuju očekivane rezultate. Političari i poznati virolozi naglašavaju kako cilj smanjenja broja novih infekcija nije postignut te da je Njemačka propustila prednost koju je imala u proljeće kada je epidemija “bila dobro obuzdana”. Iz Instituta Robert Koch upozoravaju da je situacija zabrinjavajuća te da broj zaraženih i dalje raste velikom brzinom. Jučer je zabilježen novi rekord od 29.875 novih slučajeva infekcije u posljednja 24 sata. Paralelno s brojem oboljelih raste i broj umrlih, dnevni rekord zabilježen je u četvrtak kada je 598 osoba podleglo posljedicama koronavirusa. Za usporedbu, u Hrvatskoj bi njemački postotak novozaraženih u jednom danu u odnosu na broj stanovnika iznosio oko 1400. Ni u Bavarskoj, jednoj od 16 njemačkih saveznih država koja je među prvima uvela ograničeno kretanje od 22 sata uvečer do 5 sati ujutro te ograničila broj osoba u posjetima, rezultati lockdowna nisu donijeli očekivane rezultate. Stoga je savezni ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer (CSU), koji dolazi iz Bavarske, u petak pozvao na trenutačni lockdown u borbi protiv brzog širenja koronavirusa. U izjavi za Spiegl Seehofer rekao je kako je jedina šansa za povratak kontrole nad situacijom trenutačni lockdown jer, “ako budemo čekali Božić, još ćemo se mjesecima boriti s velikim brojem zaraza koronavirusom”.

Zbog nekontroliranog rasta broja infekcija u Baden-Württembergu, gdje živi i najveći broj Hrvata, uz ograničeno kretanje od 22 do 5 sati ujutro, razmišljaju i o ograničenju dnevnog izlaska ako za to nema potrebe. U Italiji je stanje također daleko od dobrog. Vladinim mjerama usvojenima 3. prosinca, koje će biti na snazi do 7. siječnja 2021., uveden je policijski sat od 22 do pet sati te su zatvorena kazališta, muzeji i teretane; restorani i kafići moraju biti zatvoreni od 18 sati do pet ujutro, trgovački centri moraju biti zatvoreni vikendom, a skijališta ostaju zatvorena do 7. siječnja. Regije su podijeljene na žute, narančaste i crvene. Iz crvenih regija ne smije se izlaziti niti u njih ulaziti. Budući da policijski sat započinje u 22 sata, sve mise na Badnjak moraju biti pomaknute ranije kako bi vjernici mogli stići kućama do 22 sata. Misa koju će papa Franjo predvoditi na Badnjak u bazilici sv. Petra počet će u 19.30 sati, a inače je ta misa počinjala u 21.30 sati. Zabranjeno je okupljanje više od 10 osoba, a 25., 26. prosinca i 1. siječnja zabranjeno je svako kretanje, ali čini se kako će ta zabrana ipak biti ukinuta. Slovenija, unatoč strogom zatvaranju, ne bilježi onakav pad broja slučajeva kakav su očekivali. Mjere daju rezultate, ali oni zasad nisu zadovoljavajući i ne daju naslutiti da je zaraza pod kontrolom. Zbog čega je tako, pitanje je na koje tamošnje vlasti koje upravljaju epidemijom nemaju decidiran odgovor, no neki se zaključci ipak mogu izvući. Jedna od činjenica jest da je lockdown uveden kad se virus već dobrano proširio među populacijom pa ne može imati isti učinak kao u proljeće. Unatoč lockdownu i policijskom satu te ograničavanju kretanja izvan granica općina, obustavi javnog prijevoza i drugim mjerama, virus ipak kapilarno pronalazi put širenja. Vrlo su indikativni rezultati stalnog praćenja mjesta zaraze koju provodi tamošnji zavod za javno zdravstvo. Najveći dio zaraza događa se na radnim mjestima – gotovo 26 posto.Na drugom su mjestu obiteljska okupljanja s 24 posto. U donjem dijelu tablice nalaze se trgovine sa samo dva posto, pojasnila je epidemiologinja Eva Grilc iz slovenskog Nacionalnog instituta za javno zdravlje (NIJZ).

Nema jednoznačnog odgovora zašto brojke ne padaju, ali državna tajnica u ministarstvu za zdravstvo Marija Magajne kaže da je, unatoč mjerama, bilo velikih druženja koja su značila otvoreno širenje virusa u populaciju i potom na radna mjesta. To je, manje-više, zaključak i Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti, oni su prema podacima iz prvog vala pandemije apostrofirali radna mjesta te domove za starije kao najrizičnija mjesta prijenosa, uz obitelj. Ni Austrija više nije što je nekada bila. U sve pore društvenog života uvukao se je koronavirus koji je Austrijance natjerao da se prave Englezi. Lockdown je postala riječ godine. Bio „tvrdi“, „potpuni“, „djelomični“ ili „lagani“, kao što je ovaj koji je od 7. prosinca na snazi u ovoj alpskoj zemlji. Trgovine, škole, muzeji, galerije, frizeri, kozmetičari, pedikeri i druge uslužne djelatnosti ponovno rade, dok su hoteli i dalje zatvoreni. Policijski sat i zabrana izlaska na ulice na snazi su od 20 sati navečer do 6 ujutro, no nakon toga ponovno se pune ulice i počinje život. Smanjenje socijalnih kontakata nije baš neka jača strana Austrijanaca, kojima je očito dojadila disciplina i, čim su otvorene trgovine i trgovački centri, pohrlili su u božićnu kupnju. I to unatoč tome što je broj novozaraženih i dalje vrlo visok. Da ne govorimo o umrlima od COVID-19 kojih je u Austriji svaki dan više od 100. Ali austrijska konzervativno-zelena vlada na čelu s kancelarom Sebastianom Kurzom nakon tvrdog lockdowna i gotovo potpunog dvoipoltjednog zaključavanja Austrije od 17. studenoga do 6. prosinca zbog alarmantno mnogo novozaraženih i hospitaliziranih te pacijenata na intenzivnoj njezi, kad su zdravstveni kapaciteti počeli „pucati po šavovima“, odlučila se nakon laganog poboljšanja epidemiološke situacije u zemlji na popuštanje mjera pred Božić.

No, kako će božićni blagdani uistinu izgledati i pod kojim će uvjetima biti dozvoljeno obiteljsko i ostalo okupljanje, znat će se već ovaj tjedan. Sve glasniji su oni koji tvrde da se zbog bliskih susreta ljudi po trgovinama i na ulicama ne smije čekati do Božića, nego se mora odmah ići na stroži lockdown. Austrija uvodi od 19. prosinca do 10. siječnja, ako u međuvremenu ne bude drugačije odlučeno, oštre kontrole na svim granicama i u zračnim lukama. Stoga se i Hrvati koji žive i rade u Austriji ove godine ne usude krenuti put Hrvatske na proslavu Božića i Nove godine sa svojim najmilijima. Stroge kontrole trebale bi početi nekoliko dana prije Badnjaka, a na snazi bi trebale biti do 10. siječnja.

Zaštita gospodarstva

Sada kada je jasno kako se i gdje virus širi ekonomski analitičari iz Međunarodnog monetarnog fonda Francesco Grigoli i Damiano Sandri apeliraju na brzo uvođenje lockdowna jer on, u konačnici, štiti gospodarstvo. Brza i odlučna reakcija na početku daje priliku za bolji ekonomski oporavak kad virus bude pod kontrolom. Učinkovitost lockdowna u smanjenju infekcije, uz činjenicu da zaraza može znatno naštetiti gospodarskoj aktivnosti, poziva na ponovno razmatranje prevladavajućeg narativa o lockdownu koja uključuje kompromis između spašavanja života i potpore gospodarstvu. Razmišljanje “život protiv ekonomije” zanemaruje podatke da učinkovite mjere zaključavanja poduzete rano tijekom epidemije mogu dovesti do bržeg ekonomskog oporavka ograničavajući širenje virusa, kažu.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.