Istraživanje UN-a

Više od 80 posto Sirijaca živi ispod praga siromaštva

Više od 80 posto Sirijaca živi ispod praga siromaštva
30.04.2016.
u 19:46
Krajem 2015. je 13,5 milijuna ljudi, od kojih 6 milijuna djece, trebalo humanitarnu pomoć prema jednom milijunu u lipnju 2012.
Pogledaj originalni članak

Više od 80 posto stanovništva živi ispod praga siromaštva u Siriji opustošenoj u 5 godina sukoba, prema istraživanju "Sirija u ratu" koje su UN i sveučilište Saint Andrews u Škotskoj objavili ovog tjedna. 

Siromaštvo je buknulo tijekom krvavog rata u kojem je od 2011. poginulo više od 270.000 osoba, prema izviješću Gospodarskog i socijalnog povjerenstva UN-a za zapadnu Aziju (ESCWA) i Centra za sirijske studije Saint Andrewsa.

Ispod praga siromaštva sada živi  83,4 posto stanovnika, prema 28 posto prije sukoba.

Krajem 2015. je 13,5 milijuna ljudi, od kojih 6 milijuna djece, trebalo humanitarnu pomoć prema jednom milijunu u lipnju 2012. Od toga broja 4 milijuna je u Damasku i Alepu.

Postotak stanovništva koje ima pristup obrazovanju je s 95 posto pao na 75 posto nakon uništenja škola i manjka nastavnika. U pogledu zdravstva, podaci su još gori. Od 493 bolnice koliko ih je bilo 2010. 170 ili 34 posto je izvan upotrebe i 69, tj. 14 posto je u djelomičnoj funkciji. Napadi na liječnike i medicinsko osoblje su prisilili mnoge od njih na odlazak. Prije je bio jedan liječnik na 661 stanovnika, a 2015. jedan na 1442 stanovnika.

Stopa smrtnosti je porasla s 3,7 posto na 1000 stanovnika u 2010. na 10 posto u 2015.  a na 12,4 posto na 1000 stanovnika u ratom pogođenim gradovima poput Alepa, Derae, Deir Ezora, Idleba i Damaska.

Količina pitke vode je pala za 72 m3 po stanovniku u 2011. na samo 48 m3 u 2015. godini. Istraživanje također pokazuje da je sirijsko gospodarstvo doživjelo pad od 55 posto između 2010. i 2015.

Štete na stambenim objektima i infrastrukturi iznose oko 90 milijardi dolara.

 Od 2010. do 2015. je poljoprivredni BDP pao za dvije trećine (60 posto) i obradive površine s 6 milijuna pale su na 3, 6 milijuna hektara, što je izazvalo veliki skok cijena poljoprivrednih proizvoda. Cijena brašna je porasla 388 posto, a cijena pšenice 723 posto od 2011.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.