Stambena četvrt u Hamburgu oko ponoći, ulice su tihe i prazne. Odjednom se čuje buka: nekoliko helikoptera kruži noćnim nebom, plava svjetla obasjavaju tamu. Duga kolona vozila prolazi ulicama. Na oklopnim vozilima njemačke vojske (Bundeswehr) stoje vojnici s uperenim strojnicama. Za stanovnike je to neobičan, možda čak i zastrašujući prizor u inače mirnom lučkom gradu.
„Red Storm Charlie“ naziv je vježbe koja je tijekom tri dana paralizirala dijelove sjevernonjemačkog lučkog grada. Bundeswehr, policija i civilne organizacije zajednički provjeravaju koliko su dobro pripremljeni za izvanredne situacije. Scenarij: pojačana razina prijetnje na istočnom krilu NATO-a, piše DW.
U hamburškoj luci, najvećoj morskoj luci u Njemačkoj, iskrcavaju se postrojbe NATO-a koje tijekom vježbe predstavljaju vojnici Bundeswehra. Nakon toga kreću kroz grad prema istoku. Sabotaže i prosvjedi, također dio scenarija, otežavaju njihovo napredovanje. S oko 1.700 sudionika, među kojima je 500 vojnikinja i vojnika, ova vježba (24.–26. rujna 2026.) dosad je najveća te vrste.
„Red Storm Charlie“ dio je tajnog plana: Operativnog plana Njemačka (Operationsplan Deutschland). Tim se dokumentom Bundeswehr priprema za mogući ruski napad na područje država članica NATO-a. Operativni plan Njemačka se uklapa u šire obrambene planove NATO-a.
U scenariju rata ili krize posebnu bi ulogu imao ne samo lučki grad Hamburg nego i cijela Njemačka: ulogu logističkog čvorišta za stotine tisuća vojnika NATO-a, oružje i tešku vojnu opremu. „Riječ je o vrlo detaljnom i strogo povjerljivom planu koji određuje gdje bi se točno saveznici NATO-a trebali iskrcavati u Njemačkoj, osobito u kojim lukama, te koje bi rute bile potrebne za njihov tranzit kroz Njemačku“, objašnjava sigurnosna stručnjakinja Aylin Matle iz Njemačkog vijeća za vanjsku politiku (DGAP) u intervjuu za DW.
Njemačka kao tranzitna zemlja za postrojbe NATO-a
NATO najviše računa na mogućnost ruskog napada na Baltiku. U slučaju izvanredne situacije ondje bi okupio velike kontingente vojnika iz svoje 32 države članice. Vojnici i vojnikinje iz južne i zapadne Europe pritom bi morali proći kroz Njemačku.
„Konkretno, to znači da bi u roku od šest mjeseci kroz našu zemlju moralo proći oko 800.000 vojnika s 200.000 vozila – to je izračun“, objašnjava Marcel Bohnert.
Časnik Bundeswehra sudjelovao je u izradi prve verzije Operativnog plana. U razgovoru za DW Bohnert govori kao privatna osoba, a ne kao službeni predstavnik Bundeswehra.
„Moramo jamčiti da vojnici mogu sigurno koristiti naše ceste i luke. Zato se brinemo o svim njihovim potrebama – o smještaju, prehrani, njihovoj sigurnosti, a također ih usmjeravamo kroz našu cestovnu mrežu.“
Plan predviđa i prijevoz u suprotnom smjeru, odnosno s istoka prema zapadu, primjerice za prolazak ranjenih vojnika ili civila koji bježe.
Izradu plana naredio je glavni inspektor Bundeswehra Carsten Breuer nakon ruskog velikog napada na Ukrajinu 2022. godine. Breuer je najviši po rangu njemački vojni časnik. On je jedini zabrinut zbog mogućnosti da bi Rusija mogla napasti i druge zemlje. Njemačka se već sada suočava s brojnim ruskim provokacijama – od kibernetičkih napada do sabotaža usmjerenih protiv Bundeswehra.
Ministar obrane: „Moskva testira našu reakciju“
Nova dimenzija prijetnje bio je pokušaj napada početkom kolovoza u zračnoj luci Leipzig/Halle. Ondje je korišten dron opremljen eksplozivom, koji samo zahvaljujući sretnim okolnostima nije eksplodirao. Njemačka vlada za to odgovornost pripisuje Rusiji.
„Prijetnja postaje konkretnija. Ozbiljna je, akutna i sve vidljivija. Upravo je to ono što ruski predsjednik želi. Moskva testira našu reakciju“, rekao je ministar obrane Boris Pistorius (SPD) 23. rujna u Bundestagu.
Bundeswehr se toj prijetnji suprotstavlja i Operativnim planom Njemačka, koji se neprestano razvija. U njega se uključuju i spoznaje stečene tijekom vježbi poput „Red Storm Charlie“.
Plan služi i odvraćanju, kaže Marcel Bohnert: „Nadamo se da ćemo Rusiju odvratiti od njezine agresije tako što ćemo pokazati svoju snagu – brzim jačanjem naših oružanih snaga te vrlo organiziranim i brzim premještanjem vojnih snaga prema granicama.“
Ceste i mostovi moraju se dovesti u bolje stanje
Koliko je Njemačka dobro pripremljena za svoju ulogu vojnog logističkog čvorišta? Sigurnosna stručnjakinja Aylin Matle kao jednu od slabih točaka vidi dijelom dotrajalu infrastrukturu.
Posebno bi se Njemačka morala „mnogo brže i temeljitije“ baviti održavanjem i popravkom mostova, cesta i prometnih pravaca kojima bi se odvijao prijevoz vojnih postrojbi, kaže ova stručnjakinja. „Jer neki od tih objekata potječu još iz vremena Hladnog rata i nisu projektirani za prijevoz teških tereta ili opreme.“
Još jedan izazov predstavlja ravnoteža između tajnosti plana i uključivanja javnosti. Zbog straha od sabotaža osjetljive informacije, primjerice točne tranzitne rute za postrojbe NATO-a, ne bi smjele dospjeti u ruke Rusije.
S druge strane, plan može funkcionirati samo kroz suradnju Bundeswehra s civilnim društvom – s odgovornima u gradovima i općinama, policijom i organizacijama za pomoć. „Dijelovi plana moraju biti javno dostupni jer su nam za njegovu provedbu potrebni društvo, ministarstva i vlade“, kaže Marcel Bohnert.
Bi li AfD mogao proslijediti osjetljive informacije?
Rasprava o tajnosti dokumenta koji ima više od 1.000 stranica ponovno se rasplamsala nakon što je Alternativa za Njemačku (AfD) na izborima u istočnonjemačkoj saveznoj pokrajini Saskoj-Anhalt postala najjača stranka.
Sigurnosni stručnjaci izrazili su zabrinutost da bi stranka, koju se dijelom klasificira kao krajnje desnu i proruski orijentiranu, mogla proslijediti informacije iz plana Moskvi ako bi njezin kandidat postao predsjednik pokrajinske vlade.
Iz Ministarstva obrane na to poručuju: nijedna savezna pokrajina neće dobiti cijeli dokument. Umjesto toga, osjetljivi dijelovi Operativnog plana prosljeđivali bi se samo u izvacima i ciljano.
Prema mišljenju analitičara, rastući broj hibridnih prijetnji ipak dodatno povećava potrebu za tajnošću. Tijekom vježbe „Red Storm Charlie“ u Hamburgu akreditirani novinari sve do posljednjeg trenutka nisu bili upoznati s rutama i lokacijama održavanja – zbog straha od ometanja vježbe i moguće sabotaže, piše DW.