Saudijska Arabija sve se brže pretvara u jednu od ključnih točaka šireg bliskoistočnog rata i nulte točke mnogo većeg rata, piše u svojoj analizi Newsweek. Najmoćnija država arapskog svijeta sada je izložena pritisku iz nekoliko smjerova istodobno, dok Iran i njegovi saveznici otvaraju nove fronte koje bi mogle imati posljedice daleko izvan regije, prenosi Jutarnji list.
Od početka američko-izraelskog rata protiv Irana 28. veljače, Saudijska Arabija našla se na meti samog Irana, iračkih milicija okupljenih pod nazivom Islamski otpor u Iraku te jemenskih hutista, odnosno pokreta Ansar Allah, piše Newsweek.
Posebno opasno postalo je posljednjih tjedana na jugu zemlje. Hutisti su intenzivirali prekogranične napade na Saudijsku Arabiju, dok istodobno napreduju protiv jemenskih snaga koje podupire Rijad. Riječ je o nekima od najžešćih sukoba od primirja iz travnja 2022., kojim je praktički zamrznut građanski rat u Jemenu.
Najvažniji razvoj dogodio se na obali Crvenog mora.
Hutisti su zauzeli strateški važnu luku Mokha, a potom su mediji povezani s pokretom izvijestili i o osvajanju otočja Hanish. Time su dobili još snažnije uporište na Crvenom moru i približili se jednom od najvažnijih pomorskih prolaza na svijetu – tjesnacu Bab el-Mandeb.
Ahmed Nagi, stručnjak za Jemen iz International Crisis Groupa, zauzimanje Mokhe za Newsweek je nazvao "velikom promjenom pravila igre".
Razlog je jednostavan: Bab el-Mandeb predstavlja ključnu alternativu Hormuškom tjesnacu, kroz koji je promet već ozbiljno poremećen zbog iranskih napada.
Drugim riječima, eskalira li sukob još samo nekoliko koraka, istodobno bi se mogla naći ugrožena dva ključna morska pravca kojima se svjetskim tržištima doprema energija.
Rijad nema dobar izbor
"Za Saudijsku Arabiju to znači da su njezini nacionalni interesi izloženi još većem riziku", upozorava Nagi.
Rijad, prema njegovoj procjeni, ima dvije osnovne mogućnosti. Može prihvatiti novu stvarnost i vratiti se pregovorima, uključujući razmatranje dijela hutističkih zahtjeva, čime bi riskirao slabljenje vlastite pozicije.
Druga mogućnost je vojna eskalacija.
No ona bi zahtijevala goleme resurse, ljudstvo i politički kapital, bez ikakvog jamstva uspjeha. Saudijska Arabija to je već naučila tijekom dugogodišnjeg rata u Jemenu.
Kada je Rijad 2015. izravno intervenirao protiv hutista nakon njihova zauzimanja Sane, golema kampanja zračnih udara uspjela je zaustaviti njihovo daljnje napredovanje, ali ih nije porazila. Do primirja 2022. hutisti su i dalje kontrolirali gotovo trećinu teritorija Jemena, uključujući područja na kojima živi većina stanovništva.
Sada su ponovno u ofenzivi.
Njihovi napadi posljednjih dana pogodili su područja saudijskih gradova Abha, Khamis Mushait, Jazan i Najran. Prema saudijskim vlastima, deseci ljudi su ranjeni, a požari su izbili na nekoliko energetskih postrojenja.
Saudijska Arabija odgovorila je udarima na jemenske pokrajine Hudaydah, Marib, Taiz i Jawf. Hutističke vlasti tvrde da su u tim napadima poginule najmanje 23 osobe.
"Ako Iran želi maksimalno nauditi svjetskom gospodarstvu..."
Upravo je energetska infrastruktura ono zbog čega mogući novi rat Saudijske Arabije i hutista postaje globalni problem.
"Ako Iran želi nanijeti maksimalnu štetu svjetskom gospodarstvu, Saudijska Arabija nezaobilazna je meta", rekao je za Newsweek Nawaf Obaid, bivši posebni savjetnik dvojice saudijskih veleposlanika i nekadašnji konzultant saudijskog kraljevskog dvora.
Saudijska Arabija najveći je svjetski izvoznik sirove nafte, ključna sila unutar OPEC-a i država s najvećim rezervnim proizvodnim kapacitetom.
Zbog toga napad na njezinu energetsku infrastrukturu može imati posljedice koje se gotovo trenutačno osjećaju na svjetskim tržištima.
Situacija je od objave Newsweekove analize postala još ozbiljnija. Ključni saudijski naftovod Istok–Zapad, kojim se nafta transportira prema Crvenom moru kako bi se zaobišao Hormuški tjesnac, zatvoren je nakon napada dronom.
Time je ugrožena ruta kojom se može transportirati oko četiri milijuna barela dnevno – količina koja odgovara približno četiri posto ukupne svjetske opskrbe naftom.
Naftovod je bio svojevrsna sigurnosna polica Rijada upravo za slučaj problema u Hormuškom tjesnacu. Ako je Hormuz ugrožen s jedne strane, a saudijski alternativni pravac prema Crvenom moru i Bab el-Mandebu s druge, prostor za siguran izvoz dramatično se sužava.
Stvara se novi vojni savez
Kriza istodobno mijenja sigurnosnu arhitekturu Bliskog istoka.
Saudijska Arabija tradicionalno bi se u ovakvoj situaciji prije svega oslonila na Sjedinjene Države. No Washington je već duboko uključen u sukob s Iranom, pa Rijad sve više razvija alternativni sigurnosni okvir s Pakistanom i Turskom.
Pakistan je signalizirao da namjerava poštovati sporazum o uzajamnoj obrani koji je prošlog mjeseca sklopio sa Saudijskom Arabijom, dok se i Turska pojavljuje kao dio novog sigurnosnog aranžmana.
"Nova regionalna sigurnosna arhitektura već nastaje, a Saudijska Arabija postaje njezino gravitacijsko središte", rekao je Obaid za Newsweek.
Prema njegovim riječima, takozvani Sporazum iz Meke nije zamišljen samo kao odgovor na hutiste, nego kao temelj znatno šireg sigurnosnog povezivanja Saudijske Arabije, Pakistana i Turske u poslijeratnom Bliskom istoku.
No eventualna šira intervencija protiv hutista nosi ogroman rizik.
Hussein Albukhaiti, novinar iz Sane, upozorio je da bi u slučaju napada Saudijske Arabije, SAD-a i Pakistana na Jemen hutisti mogli pokušati zatvoriti Crveno more za njihove vojne i trgovačke brodove.
Takav scenarij dodatno bi pogodio međunarodnu trgovinu u trenutku kada je druga ključna ruta, Hormuški tjesnac, već pod pritiskom.
Ugrožen i veliki plan princa Mohammeda bin Salmana
Rat bi za saudijskog prijestolonasljednika Mohammeda bin Salmana imao još jednu ozbiljnu posljedicu.
Njegov golemi projekt Vision 2030 počiva na pokušaju transformacije Saudijske Arabije iz gospodarstva ovisnog o nafti u globalno središte turizma, tehnologije, zabave i sporta.
Povratak raketa i dronova iznad saudijskih gradova mogao bi ozbiljno ugroziti upravo onu sliku stabilne, moderne i investitorima privlačne države koju Rijad posljednjih godina pokušava izgraditi.
Kristian Ulrichsen iz Baker Institutea upozorava da bi obnovljeni hutistički napadi na saudijsku infrastrukturu i civilne ciljeve mogli ugroziti gospodarski razvoj predviđen Visionom 2030., osobito ambicije u turizmu i sportu, prenosi Jutarnji list.
Saudijska Arabija zasad pokušava ojačati i naoružati jemenske snage lojalne međunarodno priznatoj vladi. Međutim, nije jasno hoće li to biti dovoljno da se hutiste zaustavi.
Ako ne bude, Rijad će se ponovno suočiti s pitanjem koje je godinama pokušavao ostaviti iza sebe: mora li se izravno vratiti u rat u Jemenu.
Ovoga puta ulozi su znatno veći.
Sukob više nije ograničen na budućnost Jemena. U igri su saudijska energetska infrastruktura, dvije najvažnije pomorske arterije Bliskog istoka, novi vojni savez Saudijske Arabije, Pakistana i Turske – i stabilnost globalnog tržišta nafte.