Informacijska rupa

Većina mladih slabo informirana

Većina mladih slabo informirana
01.05.2021.
u 08:42
Pogledaj originalni članak

Čak polovica mladih u Njemačkoj ne informira se iz medija niti smatra da je to potrebno. Razlog: ne misle da su vijesti u medijima povezane s njihovim svakodnevnim životima, što je stvorilo informacijsku rupu u njihovim životima. Pokazalo je to njemačko istraživanje #UseTheNews, punog imena “Korištenje vijesti i medijska pismenost u digitalnom dobu”, koje su zajedno pokrenule njemačka tiskovna agencija DPA te Hambruško ministarstvo za kulturu i medije, a proveo ju je Leibnizov institut za medijska istraživanja.

Četiri tipa mladih

Rezultati istraživanja još su jedan pokazatelj globalnog trenda povećanja dostupnosti digitalnog sadržaja za mlade koji su zbog toga izloženi poluvijestima, izmišljotinama i glasinama na društvenim mrežama, ali isto tako putem interneta imaju i najlakši pristup najkvalitetnijim medijima u svijetu. I mladi u Hrvatskoj suočeni su s istim problemima i prilikama.

Njemačka studija istraživala je ponašanje mladih od 14 do 17-godišnjaka te 18-24-godišnjaka, a ispitali su po 500 od svake grupe. Znanstvenici su ustanovili da postoje četiri tipa mladih prema tomu kako se informiraju. Prvu kategoriju čine oni koji svoje informacije dobivaju od novinarskih izvora, i dobro su informirani. U drugu spadaju oni koji informacije dobivaju iz novinarskih i nenovinarskih izvora, poput društvenih mreža i razgovora s prijateljima i obitelji, te su također dobro informirani. Treći su slabije informirani, i uglavnom koriste nenovinarske izvore, a posljednji je tip mlada osoba koju vijesti ne zanimaju.

Kad su istraživači pitali zašto je to tako, dobili su jasan odgovor: vijesti nemaju veze sa životima mladih. To smatra čak dvije trećine ispitanika mlađih od 17 godina, kao i 60% onih od 18 do 24 godine. Među tinejdžerima dominiraju oni koji ne koriste novinarske izvore, već se oslanjaju na ‘usmenu predaju’ roditelja i prijatelja. S druge strane, mladi u 20-ima otprilike jednako često koriste novinarske i nenovinarske izvore. Zanimljivo, veliku važnost, kritičari bi rekli – preveliku, imaju influenceri: čak 41% tinejdžera koji prate i novinarske i nenovinarske izvore, a to je dobro informiran tip mladih, računa na informacije influencera.

Studentica novinarstva na četvrtoj godini zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Mihaela Dragičević (22), koja spada u promatranu dobnu skupinu iz istraživanja, govori nam da se mladi oko nje uglavnom informiraju preko portala. Nema dobro mišljenje o infomiranju na društvenim mrežama.

– One filtriraju samo sadržaj prema zanimanjima i ‘lajkovima’, i neće nam pružiti informacije koje su nužne. Čitatelji sami moraju filtirati sadržaj – smatra.

Tvorci njemačkog istraživanja predložili su i rješenja. No, taj će kompleksan problem i ubuduće ostati tema studija zbog demokratičnosti i decentraliziranosti digitalnih sadržaja, a zatim i razgovora mladih s okolinom.

– Novinarski izdavači trebali bi razviti i testirati različite načine isticanja važnosti njihove ponude za adolescente i mlađe odrasle, i u isto vrijeme pokazivati da njihove vještine i metode rada omogućuju da dostave relevatne informacije bolje nego bilo koji drugi ponuđač informacija – rekli su autori studije Uwe Hasebrink, Sascha Hölig i Leonie Wunderlich s Leibnizovog insistuta.

– Samo putem solidnog novinarskog zanata kao i pouzdanog i dubinski istraženog sadržaja iz različitih perspektiva novinari će se uspjeti istaknuti u odnosu na nenovinarske aktere i stvoriti uvjerljivu dodatnu vrijednost koju su ljudi spremni platiti – dodali su istraživači.

Kako popuniti prazninu?

U digitalnom medijskom kontekstu neki su medijski poduzetnici pokušali iskoristiti informacijsku prazninu. Jedan je pokušaj popunjavanja rupe s vijestima za mlade što je u Hrvatskoj primjerice napravio portal Srednja.hr. No, možda je i zanimljiviji potez američke influencerice koja je na Tik Toku objavila video kojim je željela iskoristiti svoj utjecaj koji ima na mlade kako bi progovorila o teškim temama.

Prije dvije godine, tada 17-godišnja Feroza Aziz, objavila je video koji je započela s riječima: “Hej ljudi, želim vas naučiti kako dobiti dulje trepavice. Prvo što trebate napraviti jest uzeti uvijač za trepavice, i uviti ih. Zatim ćete iskoristiti mobitel na kojem sada gledate ovo kako biste pogledali što se događa u Kini, kako zatvaraju nevine muslimane u koncentracijske kampove, razdvajaju obitelji, otimaju ih, ubijaju...”. Ova se mlada influencerica referirala na tretman naroda Ujgura u kineskoj pokrajini Sinkiang, koji je globalno osuđen, a za što Peking tvrdi da su laži.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.