O valu nasilnih prosvjeda diljem Europe, mogućim zajedničkim obrascima, utjecaju vanjskih aktera i riziku daljnje destabilizacije europskih društava u minutama središnjeg Dnevnika na HRT-u govorio je prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“ Gordan Akrap.
Akrap je ocijenio je da nasilni prosvjedi u više europskih zemalja imaju zajedničke obrasce koji se mogu pratiti već godinama.
- Postoji izuzetno jako organizirana nadnacionalna skupina i grupacija koja se bori protiv kapitalizma i globalizma ovakvog kakav izgleda te ima snažne radikalno-populističke lijeve ideje, rekao je Akrap. Podsjetio je i na iskustva iz razdoblja Hladnog rata.
- Zahvaljujući arhivima tajnih službi znamo tko je tada financijski, organizacijski i logistički pomagao protu-NATO strukture, mirovne inicijative i krajnje ljevičarske organizacije. Ne bih se iznenadio da je to i danas slučaj, dodao je. Smatra da postoji mogućnost širenja nasilja na druge europske države.
- Postoji i teoretska i praktična mogućnost da će se situacija proširiti na neke druge zemlje, pogotovo Belgiju i neke srednjoeuropske države, rekao je.
"Europa mora izbjeći jezik podjela"
Prema njegovu mišljenju, cilj takvog širenja može biti i preusmjeravanje europske pozornosti. - Postoji naznaka da se taj val nasilja pokušava proširiti kako bi se pozornost preusmjerila s potpore Ukrajini na unutarnje probleme i izazove te daljnju destabilizaciju društava, ustvrdio je. Akrap smatra da se ovakve situacije mogu prevenirati, ali uz odgovornost političkih elita i svih koji djeluju u javnom prostoru.
- Treba izbjegavati jezik nasilja i podjela te pronaći zajedništvo oko ključnih nacionalnih interesa, rekao je.
Govoreći o Francuskoj, ustvrdio je da je problem dublji od pojedinačnih socijalnih zahtjeva. - Ne možete reći da je ovo što se događa u Francuskoj borba za besplatne udžbenike. U državama u kojima integracija nije uspjela i u kojima postoje snažne populističke, krajnje lijeve i krajnje desne grupacije, nasilje se prelijeva na ulice, rekao je.
"Vanjski utjecaji dodatno destabiliziraju Europu"
Akrap je upozorio da se, prema njegovu mišljenju, obrasci vanjskog utjecaja mogu prepoznati i iz ranijih povijesnih iskustava.
- Ne treba smetnuti s uma iskustva iz prošlosti, jer onome tko ne poznaje povijest ona se, posebno u lošem smislu, vraća. Znamo tko je pomagao takve procese i stvarao takve organizacije, rekao je.
Dodao je da takve pojave vidi u više europskih država. - To je dobrim dijelom vidljivo danas u Francuskoj, bilo je vidljivo u Belgiji, Austriji i Njemačkoj, a vidimo i danas u Albaniji. Natruhe takvog organizacijskog djelovanja vidimo i kroz politička i parapolitička djelovanja u Moldaviji, Rumunjskoj i Poljskoj, kazao je.
Govoreći potom o tome na koje vanjske aktere ponajprije misli, izdvojio je Rusiju, a u kontekstu jugoistoka Europe i Srbiju.
- Prvenstveno mislim na Rusiju, a kada je riječ o jugoistoku Europe i Balkanu, na Srbiju, za koju smatram da svoju radikalizaciju izvozi u inozemstvo, naveo je.
Ocijenio je i da vrijeme u kojem se prosvjedi događaju nije nevažno, posebno zbog predstojećih izbora u više europskih država.
Zaključno je poručio da je odgovornost političkih aktera i svih koji djeluju u javnom prostoru smanjivati podjele i razlike rješavati dijalogom.
- Odgovornost politike i ljudi koji djeluju u javnom prostoru jest da se te razlike komuniciraju otvoreno i jasno, bez radikalizma i populizma, konstruktivno, a ne destruktivno, zaključio je.