Prije dvije godine ruski predsjednik Vladimir Putin dao je zeleno svjetlo planu da se Wildberries, kompanija koju je pokrenula mlada majka na porodiljnom dopustu, pretvori u globalnog diva internetske trgovine koji bi mogao konkurirati kompanijama poput Amazona. Danas se ta ruska kompanija nalazi pod udarima ukrajinskih dronova, dok Kijev pokušava iskoristiti upravo njezinu veličinu kao slabost i zadati još jedan udarac ruskom gospodarstvu. Najnoviji val napada u petak izazvao je požar u skladištu Wildberriesa u Jekaterinburgu. Sa sjedištem u Moskvi, Wildberries se nalazi na sjecištu biznisa i političke moći u Rusiji. Ukrajinski napadi na kompaniju pokazuju koliko su njezina sudbina i interesi države postali međusobno povezani. Tijekom dva desetljeća snažnog rasta Wildberries je privukao pozornost moćne ruske poslovne elite. Povijest kompanije obilježila je i borba za kontrolu između oligarha povezanog s Kremljem i čečenskog ratnog vođe, koja je završila smrtonosnom pucnjavom u moskovskim uredima tvrtke, piše Wall Street Journal.
Ukrajinska kampanja protiv Wildberriesa dosad je pogodila gotovo dvadesetak njegovih skladišta, a napadi se događaju gotovo svakodnevno i dosežu sve do Urala, više od 1600 kilometara od bojišnice u Ukrajini. Jedan od nedavnih udara na skladište, koje je bilo među najvećima te vrste u Rusiji, iza sebe je ostavio izgorjelu konstrukciju površine približno jednake njujorškom Grand Central Terminalu. Kijev, koji istodobno napada i rusku naftnu i plinsku infrastrukturu duboko unutar zemlje, tvrdi da Wildberries predstavlja legitimnu metu jer se preko te platforme prodavala i vojna oprema. Internetski trgovci koji koriste Wildberries za prodaju svega, od televizora do tenisica, od početka napada izgubili su robu vrijednu i do pet milijardi dolara, procjenjuje istraživačka kompanija Data Insight. Sudbina Wildberriesa sada je neizvjesna. Kompanija ruskim bankama duguje više od deset milijardi dolara, a razmatra se mogućnost državnog spašavanja koje bi moglo imati posljedice i za širi bankarski sektor.
Iako internetska stranica Wildberriesa i dalje radi bez prekida, u Kremlju su počeli razgovori o tome što učiniti ako se napadi nastave i kompaniji nanesu još veću štetu. Među opcijama je i državna pomoć kompaniji, preko čije platforme posluje velik broj malih i srednjih poduzeća. Wildberries je 2025. objavio da zapošljava gotovo 15.000 ljudi. Za Kremlj je Wildberries trebao biti simbol ruske inovativnosti i otpornosti unatoč zapadnim sankcijama. No povijest kompanije istodobno pokazuje koliko je rusko poslovno okruženje povezano s Putinovom politikom prema kojoj ključni dijelovi gospodarstva trebaju ostati pod kontrolom poslovnih ljudi koji su mu odani. Wildberries je prošle godine utrostručio broj zaposlenih, a ruski dužnosnici u jednom su trenutku razmatrali mogućnost korištenja platforme i kao sustava plaćanja kojim bi se zaobišla zapadna ograničenja nametnuta Rusiji u korištenju sustava SWIFT, rekli su izvori upoznati s tim razgovorima. – Wildberries je strateška imovina jer je riječ o velikom i profitabilnom poslu – rekao je Konstantin Sonin, profesor na Harris School of Public Policy Sveučilišta u Chicagu. – Njegov rast uklapao se u planove života u sustavu izoliranom od Zapada.
Kompanija je počela kao obiteljski posao 2004. godine, kada je Tatjana Kim, bivša profesorica engleskog jezika iz predgrađa Moskve, tijekom porodiljnog dopusta počela preprodavati odjeću iz njemačkih kataloga za naručivanje poštom. Za razliku od tadašnjih konkurenata, njezina je internetska trgovina kupcima omogućavala da robu preuzmu na posebnim lokacijama, ondje je isprobaju i tek zatim odluče hoće li je kupiti. Kim i njezin suprug Vladislav Bakalčuk vodili su kompaniju gotovo dva desetljeća i pretvorili je u najvećeg internetskog trgovca u Rusiji. Kim je 2019. postala druga žena milijarderka u povijesti Rusije, a Forbes ju je uvrstio među deset istaknutih milijardera. Tijekom pandemije 2020. Wildberries se proširio i na tržište Europske unije. No s uspjehom je rastao i interes poslovnih ljudi povezanih s Kremljem, što je izazvalo razdor između supružnika oko budućnosti kompanije, u kojoj je Kim bila većinska vlasnica.
Sukob je kulminirao pucnjavom svega nekoliko koraka od Kremlja. U središtu spora bila je Kimina želja da Wildberries spoji s jednom od najvećih ruskih kompanija za vanjsko oglašavanje, iza koje je stajao jedan od najmoćnijih ruskih oligarha, Sulejman Kerimov, prema riječima dvaju izvora upoznatih s dogovorom. Plan spajanja na kraju je predstavljen Putinu, koji ga je odobrio. Ruski predsjednik imenovao je bivšeg ministra gospodarstva Maksima Oreškina da nadzire transformaciju kompanije u širi sustav internetskog plaćanja. Dok se Kim sve više približavala poslovnim ljudima povezanim s Kremljem, njezin tada već otuđeni suprug Bakalčuk potražio je podršku Ramzana Kadirova, bivšeg ratnog zapovjednika i sadašnjeg čelnika Čečenije, koji se uključuje u poslovne sporove u zamjenu za novac. Kadirov nije skrivao svoju potporu Bakalčuku te je na društvenim mrežama objavio više videosnimki u kojima je tvrdio da je Kim krenula pogrešnim putem i da želi pomoći bračnom paru.
Bakalčuk je 2024. s grupom naoružanih muškaraca, među kojima su bili i Čečeni, pokušao ući u središnji ured Wildberriesa u Moskvi. Taj je pokušaj završio pucnjavom nakon što su muškarci pokušali proći zaštitare. Poginule su dvije osobe, a razbijena su stakla na zgradi u kojoj su nekada bili smješteni i Credit Suisse i Sotheby’s. Bakalčuk, koji je tvrdio da je napadnut dok je išao na razgovore u sjedište Wildberriesa, bio je priveden, ali nikada nije optužen. Nakon toga izgubio je svoj udio u kompaniji. Ni Kerimov ni Kadirov nisu odgovorili na zahtjev za komentar. Nekoliko tjedana poslije Wildberries je objavio spajanje, čime je kompanija krenula prema još snažnijem rastu u trenutku kada su američke i europske kompanije masovno napuštale Rusiju nakon početka invazije na Ukrajinu 2022. Wildberries je 2025. objavio da do kraja godine planira izgraditi 2,5 milijuna kubičnih metara skladišnog prostora, no nije poznato je li taj plan u potpunosti realiziran.
Kompanija je pokrenula i internetski odjel pod nazivom "Sve za SVO", u kojem su se prodavali pancirni prsluci, kacige i druga vojna oprema. SVO je kratica za "specijalnu vojnu operaciju", izraz kojim Kremlj naziva rat u Ukrajini. Taj odjel više nije vidljiv na internetskoj stranici. Napadi na Wildberries počeli su prošlog mjeseca. Od tada je ukrajinskim udarima pogođeno više od milijun četvornih metara skladišnog prostora, rekao je analitičar Data Insighta Sergej Semko. Dodao je da je Wildberries u početku u nekim slučajevima trgovcima koji koriste platformu nudio odštetu, ali im nije dopuštao da robu povuku iz skladišta. – Ako prodaja potpuno kolabira, to će sigurno biti loše za sve – rekao je. – Situacija u kojoj se skladišta urušavaju jedno za drugim pokazuje da je ta strategija, u cjelini, bila pogrešna. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da vlada razgovara s Wildberriesom o mogućoj državnoj potpori nakon napada, ali da odluka još nije donesena.
Ruske banke koje su najviše uložile u Wildberries, državne Sberbank i VTB, vjerojatno će pronaći način da kompaniju spase ili joj smanje dug, tvrde izvori upoznati sa sektorom. Manje banke koje financiraju pojedine trgovce vjerojatno neće imati jednake mogućnosti. Vladimir Zakurdajev, 37-godišnji poduzetnik iz Čeboksarija u Rusiji, rekao je da su napadi na skladišta Wildberriesa u Penzi, Rjazanju i Volgogradu za njega bili razorni. Otprilike trećina njegove robe bila je pohranjena u tim skladištima i uništena je. Napadi su ga, kako kaže, stajali oko 20.000 dolara, a Wildberries mu nije isplatio naknadu. Kompanija mu je, međutim, odobrila tromjesečnu odgodu otplate kredita. – Nemam novca za novu robu – rekao je Zakurdajev. – Nemam čime platiti novu zalihu, niti čime platiti poreze.