Blizu velikog otkrića

U Izraelu otkopana lokacija koja odgovara biblijskom zapisu o mjestu Zavjetnog kovčega

Foto
U Izraelu otkopana lokacija koja odgovara biblijskom zapisu o mjestu Zavjetnog kovčega
19.08.2025.
u 10:55
Arheolozi tvrde kako su u Tel Shilohu otkopali mjesto na kojem je možda nekada čuvan Zavjetni kovčeg
Pogledaj originalni članak

Možda je pronađeno mjesto gdje je nekada počivao Zavjetni kovčeg, a nije isključeno da se pronađe i njega samog. Kako piše The Jerusalem Post i više drugih izraelskih medija, iskapanja u Tel Shilohu sa svakim slojem uklonjene zemlje dodaju težinu teoriji koja zaokuplja arheologe i biblijske povjesničare a to je kako bi kompleks bogoslužja otkriven na tom mjestu mogao biti mjesto gdje se nekoć nalazio Kovčeg Saveza ili Kovčeg zavjetni. Znanstvenici koji su radili na nalazištu identificirali su ruševine kamene građevine koja je odgovarala dimenzijama i rasporedu Šatora, Tabernakula, prijenosnog svetišta u kojem se izvorno nalazio Kovčeg.

Kovčeg je u Bibliji opisan kao škrinja prekrivena zlatom koja sadrži ploče Deset zapovijedi i simbolizirala je božansku prisutnost među Izraelcima. - Otkrili smo monumentalnu građevinu iz prvog željeznog doba koja odgovara biblijskim opisima Šatora. Zgrada je orijentirana istok-zapad i podijeljena je u omjeru 2:1, kako je opisano u Svetom pismu, rekao je dr. Scott Stripling, voditelj iskapanja. Unutra su istraživači dokumentirali veliki unutarnji zid koji je prostor dijelio na dva dijela, odražavajući podjelu između Svetišta i Svetišta nad svetinjama opisanu u Izlasku 26. Oko strukture, tim je otkrio više od 100.000 životinjskih kostiju, prvenstveno ovaca, koza i goveda, s visokim udjelom onih s desne strane životinja. - Ovi nalazi ne mogu se smatrati slučajnošću. Dokazi o ritualnim žrtvama su ogromni i u apsolutnom suglasju s opisom iz Biblije, rekao je Stripling u intervjuu za Christian Broadcasting Network.

Keramika iz istih slojeva datira iz općeg razdoblja u kojem se koristio Šator sastanka, gotovo četiri stoljeća prije Jeruzalemskog hrama. Mnogi znanstvenici smjestili su Izlazak oko 1445. godine prije Krista, a Sveto pismo navodi da je Mojsije stavio ploče u Kovčeg, koji se čuvao u prijenosnom svetištu. Šilo je služio kao prvo veće vjersko središte Izraela nakon Izlaska. Prema Prvoj knjizi Samuelovoj, veliki svećenik Eli predsjedavao je tamošnjim Šatorom. Tijekom rata s Filistejcima, Izraelci su prenijeli Kovčeg iz Shiloha na bojno polje, izgubili bitku, a Kovčeg je zarobljen. Kada je glasnik prenio vijest 98-godišnjem, gotovo slijepom Eliju, on je pao sa svog mjesta na gradskim vratima, slomio vrat i umro nakon što je četrdeset godina sudio Izraelu. Stripling je rekao da bi lokacija vrata iskopana tijekom nedavnih istraživanja mogla biti upravo mjesto gdje se dogodio Elijev kobni pad.

Sudbina Kovčega ostala je jedna od trajnih misterija antike. Posljednji biblijski spomeni o njemu nestali su prije babilonskog uništenja Jeruzalema 586. godine prije Krista. Levitski zakonik 16:2 upozoravao je da čak i veliki svećenik može ući u unutarnje svetište samo pod strogim uvjetima, a Druga Samuelova zabilježila je smrtonosne posljedice za one koji su dodirnuli ili pogledali u Kovčeg. Znanstvenici sugeriraju kako je kamena građevina u Šilu možda zamijenila raniji Šator nalik šatoru tijekom otprilike četiristogodišnjeg mandata ovog mjesta kao mjesta bogoslužja u Izraelu. Otkriće je obnovilo interes za teorije o posljednjem počivalištu Kovčega, je li on ostao u Shilohu, kasnije premješten u Jeruzalem i izgubljen prije babilonske invazije ili je skriven negdje drugdje. Arheolozi kažu da su u rovovima u Tel Shilohu i dalje pronalazili krhotine keramike, životinjske kosti i arhitektonske tragove, što ih je približilo točnoj rekonstrukciji priče o najranijem izraelskom svetištu.

Simbol Jahvine prisutnosti

Kovčeg zavjetni (hebr. ’āron ha-berīt: kovčeg saveza), škrinja u kojoj su, prema Bibliji, čuvane dvije zavjetne ploče Deset zapovijedi Božjih; simbol Jahvine prisutnosti. Naziva se i Škrinja zavjetna, Kovčeg saveza, Kovčeg svjedočanstva ili Arka od testamenta. Prema biblijskom opisu bio je od akacijina drveta s pozlatom, s četirima zlatnim prstenima (za poluge, s pomoću kojih je prenošen) te ukrašen dvama zlatnim kerubima. Bio je nošen kroz Sinajsku pustinju i u bojevima pri osvajanju Palestine; Filistejci su ga bili oteli, a kralj David ponovno zadobio i prenio u novoosvojeni Jeruzalem. Salamon ga je smjestio u »Svetinju nad svetinjama« jeruzalemskoga Hrama, gdje je vjerojatno izgorio za babilonske invazije.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.