Američki predsjednik Donald Trump kao da si je u glavi zacrtao misiju “uništenja” svega što su napravili njegovi prethodnici, pa su na red stigli prirodni “nacionalni spomenici” odnosno zaštićena područja unutar prirodnih prostranstava diljem SAD-a. Posljednji u nizu takvih Trumpovih poteza je skrnavljenje dva “nacionalna spomenika” u Utahu početkom tjedna što predstavlja najznačajniji korak unazad u toj sferi u više od jednog stoljeća.
Novac važniji od baštine
Predsjednik SAD-a doputovao je u Salt Lake City, glavni grad te države na zapadu SAD-a, kako bi objavio smanjenje za 85 posto nacionalnog spomenika “Bears Ears”, koji je u prosincu 2016. proglasio Barack Obama, te za oko 45 posto nacionalnog spomenika “Grand Staircase-Escalante”, koji je Bill Clinton proglasio u rujnu 1996. Riječ je, naravno, o odluci motiviranoj isključivo zaradom jer bi ona mogla otvoriti put rudarskoj i naftnoj eksploataciji tih prirodnih rezervi, što je dovelo do bijesa indijanskih plemena s tog područja kao i udruga za zaštitu okoliša od kojih su neki podnijeli tužbu. Ova inicijativa budi pitanja o budućnosti ostalih zaštićenih zona proglašenih u skladu sa zakonom iz 1906.
– Zakonom se zahtijeva da samo najnužnije zone budu stavljene pod posebnu zaštitu kao nacionalni spomenici – otkrio je Trump. No, već u sljedećoj rečenici otkrio je svoje pravo lice i namjere.
– Ja se bavim nekretninama. Kad se počne govoriti o milijunima hektara, kažem: “Možete ponoviti? To je puno” – naglasio je Trump.
Upravo je Trump poništio odluku kojom se američkoj vojsci zabranjuje gradnja plinovoda na području Sjeverne Dakote koji bi trebao prolaziti područjem na granici rezervata plemena Sioux. S obzirom na to da je riječ o zemlji koja je Siouxima sveta, došlo je do velikih prosvjeda pa i sukoba s policijom i vojskom koji su trajali godinu dana, sve do veljače ove godine kada je Trump presudio Siouxima. Ovakvi potezi ponovo su otvorili indijansko pitanje u SAD-u i njihovu današnjem položaju u Sjevernoj Americi.
Starosjedilačka indijanska plemena na ovom području većinom žive u rezervatima koje su pravno dobili od kolonizatora u 18. i 19. stoljeću, a baš na tom području nalazi se više od 100.000 arheoloških nalazišta uključujući stijensku umjetnost staru najmanje 5000 godina te ostatke 21 dosad nepoznate vrste dinosaura, koji su, između ostalog, ugroženi ovim Trumpovim odlukama.
Na području Sjeverne, Srednje i Južne Amerike živi oko 52 milijuna Indijanaca, od čega ih je u SAD-u 2,9 milijuna, a u Kanadi 1,2 milijuna. Iako je prevladavajuće mišljenje kako Indijanci u moderno doba žive na nekom skučenom teritoriju, odnosno rezervatima u samo pojedinim dijelovima ove dvije zemlje, to baš i nije tako. Starosjedioci u SAD-u i Kanadi raspoređeni su na cijelom teritoriju ovisno o kojem se plemenu radi i odakle potječu.
Kanada je prije dvije godine i službeno priznala kulturocid nad starosjedilačkim plemenima i ispričala se zbog toga. U toj državi Indijanci imaju i neke dodatne beneficij, pa tako, primjerice, u vlasništvu drže kockarnice koje su na području njihovih rezervata, što je posebno privlačno kockarima zbog manjih poreznih davanja na dobitke na tom području. Također Indijanci su, posebno njihova djeca, uključeni u posebne edukacijske programe integracije u društvo, a pripadnici starosjedilačkih plemena ne plaćaju PDV na račune u trgovinama na cijelom kanadskom teritoriju.
Prvi Indijanci milijunaši
S druge pak strane, zbog izoliranog načina života u zatvorenim zajednicama rezervata među indijanskom populacijom zabilježen je velik broj osoba koja imaju probleme s alkoholizmom i depresijom, te veći broj samoubojstava u prosjeku.
Slična je situacija i s indijanskom populacijom na području SAD-a, gdje također najviše problema imaju s alkoholizmom. Nedavno su lokalni mediji pisali o tužbi jednog rezervata protiv pivovare u obližnjem gradu zbog prodaje alkohola njihovim pripadnicima,
Plemenske vođe Siouxa iz rezervata Pine Ridge u Južnoj Dakoti tužili su proizvođače alkoholnih pića iz gradića Whiteclay u Nebraski i traže 500 milijuna dolara jer upravo odatle navodno između 28.000 i 40.000 pripadnika indijanskog plemena iz rezervata u kojem je alkohol zabranjen još od 1832. nabavlja alkohol. S druge pak strane pripadnici plemena Mandan, Hidatsa i Arikara koja žive u rezervatu Fort Berthold u Sjevernoj Dakoti imali su sreće da je na njihovu teritoriju pronađena nafta.
S Indijancima je sklopljen ugovor po kome će plemena dobivati 100.000 dolara za svaku novu naftnu bušotinu. Procjenjuje se da bi u sljedećih pet godina čak 500 bušotina moglo biti pušteno u pogon, što znači da će pripadnici ova tri plemena postati milijunaši.