Krajem 2025. godine Ursula von der Leyen imala je razloga nadati se sklapanju trgovinskog sporazuma sa Sjedinjenim Državama, finalizaciji dogovora s Latinskom Amerikom i postizanju sporazuma s Indijom. Međutim, u samo nekoliko dana Donald Trump postao je neprijateljski nastrojen, pregovori s Indijom su se odužili, a ovoga tjedna Europski parlament potkopao je dugo očekivani trgovinski sporazum s blokom Mercosur, baš u trenutku kada je bio pred zaključenjem, piše Politico.
Na ključnom glasovanju u srijedu, zastupnici su zatražili pravno mišljenje o sporazumu s Mercosurom, koji okuplja Argentinu, Brazil, Paragvaj i Urugvaj, čime su njegovu ratifikaciju odgodili za do dvije godine. Zaustavljanjem napretka na sporazumu koji se pripremao više od 25 godina, Europska unija poslala je svijetu signal da je toliko razjedinjena unutarnjim suparništvima da više ne može ispunjavati svoja obećanja.
"Ne znam točno tko će biti spreman pregovarati o trgovinskim sporazumima s Europskom unijom. To će biti veliki udarac", rekao je Ignacio García Bercero, bivši glavni pregovarač Europske komisije za sporazume sa Sjedinjenim Državama i Indijom, prenosi Index.
Odgođeni pakt
"To će vrlo, vrlo značajno oslabiti Komisiju. Politički, to je također vrlo snažan signal da je Europska unija postala toliko okrenuta sebi da zapravo nije sposobna djelovati izvana", dodao je García Bercero, koji je nakon umirovljenja iz Komisije 2024. godine postao viši suradnik u think tanku Bruegel.
Ovaj preokret je iznenadan i ozbiljan. Predsjednica Europske komisije tek što je potpisala dugo odgađani pakt s Mercosurom, nakon što je obnovila partnerstvo EU-a s Meksikom i zaključila pregovore s Indonezijom, a uspjela je postići i dogovor o trgovinskom sporazumu s američkim predsjednikom. Krajem 2025. godine, povjerenik za trgovinu Ursule von der Leyen, Maroš Šefčovič, izjavio je za POLITICO.
"Činjenica da mi telefon neprestano zvoni i da su s druge strane ministri trgovine iz cijelog svijeta svjedočanstvo je da smo tijekom desetljeća izgradili kredibilitet, da smo pošten partner koji poštuje ugovore, činjenica da je svaki pojedini trgovinski sporazum koji smo ikada potpisali doveo do dramatičnog povećanja trgovine". Danas ta izjava više ne vrijedi.
Duboke unutarnje podjele
Trumpova agresivna carinska politika potaknula je napore von der Leyen za diversifikacijom trgovinskih odnosa, no sve se promijenilo ovog tjedna kada je sporazum s Mercosurom, čiji je cilj stvaranje zone slobodne trgovine za 700 milijuna ljudi, posrnuo pred samim ciljem.
Poraz je bio tijesan, sa samo 10 glasova razlike, što je dovelo do preispitivanja je li Komisija mogla osigurati pobjedu snažnijim političkim angažmanom. "Neuspjeh s Mercosurom je naša krivica. S Trumpom se ionako ne može izaći na kraj", rekao je jedan dužnosnik EU-a.
Iako je trgovina u nadležnosti Komisije, ona mora uravnotežiti interese 27 država članica, od kojih su neke oprezne zbog izlaganja svojih birača jeftinijoj hrani iz Ukrajine, Brazila ili Mjanmara. "Čelnici stalno govore da bismo trebali diversificirati, ali kako to želimo učiniti ako zemlje onda glasaju protiv sporazuma?" rekao je diplomat EU-a iz zemlje koja podržava slobodnu trgovinu.
Saga oko sporazuma produbila je jaz između Francuske, koja se borila protiv pakta kako bi zaštitila svoje poljoprivrednike, i Njemačke, koja želi potaknuti industrijske izvoznike pogođene Trumpovim carinama. Unatoč naporima Komisije da ublaži francuske brige, Francuska nije popustila.
Te su se podjele odrazile i na glasanje u Europskom parlamentu, gdje se čak i Europska pučka stranka (EPP), politička obitelj von der Leyen, podijelila po nacionalnim linijama. Francuska zastupnica EPP-a Céline Imart proslavila je ishod kao "veliki udarac" za von der Leyen.
Slijedi najteži dio
Sljedeći veliki test za geopolitičke ambicije bloka dolazi već idući tjedan s notorno teškim partnerom: Indijom. Bruxelles i New Delhi uložili su značajan politički kapital u pregovore, a sada ciljaju na bilateralni summit u utorak u indijskoj prijestolnici kako bi postigli dogovor.
Obje strane uzdrmane su Trumpovim carinama, a Bruxelles želi ojačati trgovinske i obrambene veze s Indijom, koja tradicionalno naginje Rusiji. Međutim, najosjetljiviji aspekti pregovora još uvijek nisu riješeni. EU želi da Indija smanji carine na automobile, dok New Delhi traži jamstva da njegovi izvozi čelika neće biti pogođeni nadolazećim carinama EU-a i novim porezom na ugljik.
Ako se razlike ne premoste, očekuje se da će obje strane objaviti još jednu političku deklaraciju umjesto potpunog sporazuma, odgađajući tehničke detalje za kasnije. Kako bi izbjegla ponavljanje scenarija s Mercosurom, Komisija u pregovorima s Indijom nastoji umanjiti važnost poljoprivrede.
Indija je 11. najveći trgovinski partner EU-a u uvozu poljoprivrednih proizvoda. Međutim, taj pristup ima svoja ograničenja. Upravo je pitanje pristupa poljoprivrednim tržištima zaustavilo sporazum s Australijom 2023. godine zbog kvota za govedinu i ovčje meso, što pokazuje da poljoprivredna politika i dalje dominira trgovinskom agendom EU-a.