TENZIJE NA DALEKOM ISTOKU

Tokio i Seul u strahu od moćne Kine i ratobornog Kima povijest ostavili iza sebe

Foto: John Walton/PRESS ASSOCIATION
Tokio i Seul u strahu od moćne Kine i ratobornog Kima povijest ostavili iza sebe
22.08.2023.
u 08:52
I dok još uvijek gledamo tenzije, a ne ratove između zemalja na Dalekom istoku, Europljani će morati uzeti u obzir da će u budućnosti sve više američke pozornosti biti posvećivano Aziji. Rat u Ukrajini zapravo je stvorio iznimku.
Pogledaj originalni članak

Pod američkim patronatom ili u strahu od Xi Jinpinga i Kim Jong-una. Kako bilo, novo rastuće partnerstvo Južne Koreje i Japana moglo bi obilježiti geopolitiku daleke Azije, ovisno o tomu koji će dosezi prijateljstva dvije donedavno posvađane demokracije biti. Američki predsjednik Joe Biden ugostio je prošlog petka dvojicu čelnika tih zemalja – južnokorejskog predsjednika Yoon Suk Yeola i japanskog premijera Fumija Kishidu kako bi ih potaknuo da izglade sporove koje imaju među sobom i napokon počnu surađivati onako kako bi Zapad to htio.

Dvije zemlje Washington promatra kao ključnu protutežu Kini u regiji. Trojica čelnika dogovorila su se već unaprijed da će među sobom uspostaviti "vruću liniju" komunikacije te da će održavati vojne vježbe svake godine, procurilo je u medije nedugo prije nego što je sastanak počeo. Također se očekivalo da će dogovoriti održavanje godišnjeg summita i stvoriti mehanizme za dijeljenje obavještajnih podataka. Velik je to napredak za Japan i onu bolju Koreju, dvije države koje imaju odlične, štoviše savezničke odnose s Amerikom, ali ne i jedna s drugom.

Obje su partnerice Washingtona koji u njima ima razmještene desetke tisuća svojih vojnika već desetljećima. No, između Tokija i Seula ispriječila se povijest – Južna Koreja dugo je optuživala Japan da skriva istinu o zločinima koje je počinio tijekom kolonijalne okupacije korejskog poluotoka između 1910. i 1945. godine. Za Tokio priča je obrnuta: dvije su zemlje 2015. potpisale sporazum kojim se Japan službeno ispričao zbog svojih postupanja i obećao platiti odštetu, doduše malu, ali je Seul tri godine poslije odustao od tog sporazuma.

 

Južnokorejski Vrhovni sud naredio je 2018. japanskim kompanijama koje su koristile prisilne radnike da plate odštetu obiteljima žrtava. Japan se naljutio zbog toga, Seul je reagirao nepomirljivo i nastao je razlaz. Japan je uskoro čak zabranio izvoz visoke tehnologije u Južnu Koreju i odnosi dvije zemlje potpuno su se raspali. Počeli su se popravljati tek nakon što je nedavno na vlast u Seulu došao konzervativac Yoon kojem je izglađivanje spora s Japanom bila središnja politika. Izvozna ograničenja su uklonjena i veze su ponovno uspostavljene. Kishida i Yoon susreli su se više puta u posljednjih godinu dana, ali ovaj summit s američkim predsjednikom ipak je bio nešto novo.

Tako su povijesni sporovi između dvije važne azijske demokracije bačeni u drugi plan zbog sve glasnijih prijetnji prije svih Sjeverne Koreje, a zatim i Kine. Obje se države osjećaju ugrožene od Kimove vojske koja se razvija nauštrb zadovoljavanja osnovnih potreba stanovništva. Nuklearna sila prijeti svim susjedima, a donedavni pokušaji Seula da uspostavi kakvo-takvo povjerenje s Kimovom vladom doživjeli su potpunu propast. Slične inicijative Washingtona koja je poduzimao bivši predsjednik Donald Trumpa također su zaustavljene. Kineska prijetnja manje je otvorena, ali je prisutna, misle neki jastrebovi prema Pekingu u sve tri zemlje.

Za Kinu pak radi se o jasnim agresivnim politikama Washingtona, koji okuplja praktično koju god zemlju može, stupa u koji god savez treba kako bi sputao razvoj te zemlje. Kineski tabloid Global Times, koji često služi kao međunarodni megafon vlade Xi Jinpinga, opisao je summit lidera triju zemalja u SAD-u kao "pokušaj stvaranja strukture mini NATO-a koja će biti destruktivna za regionalnu sigurnost te će usložniti situaciju s više konflikata". Zapadni mediji prepuni su tvrdnji stručnjaka i intelektualaca da je Kina ta koja je napravila sjajan posao u približavanju Japana i Južne Koreje, što je Peking apsolutno htio izbjeći, ali Peking će situaciju i dalje vidjeti drukčije – kao ratobornu Ameriku koja je opet na djelu.

I dok još uvijek gledamo tenzije, a ne ratove između zemalja na Dalekom istoku, Europljani će morati uzeti u obzir da će u budućnosti sve više američke pozornosti biti posvećivano Aziji. Rat u Ukrajini zapravo je stvorio iznimku i Washington nakratko ponovno okrenuo prema Starom kontinentu, no pravi geopolitički zaokreti sve više se događaju u dijelu svijeta koji još uvijek zaokuplja relativno malo javnog prostora na Starom kontinentu.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.