Strategija kaosa

Tko stoji iza novog pokušaja destabilizacije Balkana?

27.01.2017.
u 07:26
Rusija jača u regiji, njezin utjecaj na Srbiju je značajan, a na Republiku Srpsku presudan. Smatra se da je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik najvažniji ruski igrač u politici na Balkanu.
Pogledaj originalni članak

Posljednjih 15 godina nikad nismo bili bliže izbijanju novog rata na Balkanu. Srbija je ovaj tjedan poslala na Kosovo putnički vlak obojen u srpsku zastavu i obilježen parolama "Kosovo je Srbija". Sve indicije, kao i izjave čelnika Republike Srbije nakon što je vlak vraćen s granice, upućuju na to da je Beograd spreman na novi ratni sukob s kosovskim Albancima, piše Expresss.hr. 

Štoviše, drugi incidenti u regiji, poput protuustavne proslave Dana Republike Srpske 9. siječnja obilježene policijskom paradom u centru Banje Luke, upućuju na to da možda iza novog pokušaja destabilizacije Balkana stoji jedan centar moći. U Hrvatskoj je mnogima gorak okus ostavila izjava Vučićeva izaslanika Vladimira Božovića. On je na božićnom domjenku Srpskog nacionalnog vijeća u Zagrebu, spominjući i Jasenovac, Srbima u Hrvatskoj poručio da će ih Srbija štititi "svim raspoloživim sredstvima". Tenzije u regiji su u porastu, a izvor je najčešće Beograd. 

Operaciju s putničkim vlakom iz Beograda teško se može okarakterizirati slučajnom pogreškom. Naime, ne samo da je vlak bio iznutra ukrašen slikama svetaca Srpske pravoslavne crkve i srpskih kulturnih spomenika na teritoriju Kosova, poput manastira u Dečanima, nego je i izvana bio označen za kosovske Albance iznimno provokativnim sloganom "Kosovo je Srbija". I to ispisanim na 21 svjetskom jeziku, uključujući japanski i hebrejski. 

Kosovske vlasti nisu imale izbora nego aktivirati svoje specijalne policijske postrojbe i blokirati granicu. Stoga su Srbi zaustavili vlak u Raškoj, nekoliko kilometara prije kosovske granice, i vratili ga u Beograd. Na zaustavljanje vlaka srbijanski vođe odgovorili su žestokim izjavama. Tako je predsjednik Tomislav Nikolić zaprijetio slanjem vojske na Kosovo ako, kako je rekao, Albanci budu ubijali Srbe. Najavio je da će i sam otići s vojskom na Kosovo jer mu ne bi bilo prvi put. 

Premijer Srbije Aleksandar Vučić izjavio je kako je naredio zaustavljanje vlaka jer se bojao da će izbiti rat. Ovi ozbiljni incidenti događaju se u trenutku kad je međunarodna sigurnosna situacija nestabilna zbog više čimbenika. NATO savez kao jamac sigurnosti Kosova ozbiljno je poljuljan izjavama novoizabranog američkog predsjednika. Donald Trump kaže da je NATO zastario i ne krije da mu je ruski predsjednik Vladimir Putin draži od europskih vođa. Europska unija također je pod ozbiljnim napadom. Dijelom i zbog Trumpove izjave kojom je predvidio njezin raspad, a dijelom i zbog prijetnji britanske premijerke Therese May. Ona je najavila da će Britanija "smrviti" EU ako joj Bruxelles bude radio probleme pri napuštanju Unije. 

Odnosi Srba i Albanaca na Kosovu dugo su loši. Mnogi kažu da je raspad Jugoslavije započeo nemirima na Kosovu još 1980., kad su Albanci tražili veću autonomiju unutar SFRJ, a policija i vojska su brutalno suzbijale prosvjede. Sukobi su, de facto, trajali do 1999., kad je bombardirana Srbija i kad je NATO ušao na Kosovo. Pregovorima je, uz snažno srpsko protivljenje, dosegnuta razina političke samostalnosti Kosova. Srbija je jedina zemlja regije koja nije priznala Kosovo, a odnedavna je poznato da je takvo priznanje uvjet za pristupanje Europskoj uniji. Svaki srpski političar uvjeren je da bi priznavanje Kosova bilo politički suicid, s obzirom na snažno protivljenje javnosti takvom činu. 

Sad postoji osnovana sumnja da su srbijanske vlasti odlučile isprovocirati kratkotrajan ratni sukob ograničenog karaktera kojim bi se faktički rascijepilo Kosovo i četiri općine s većinskim srpskim stanovništvom stavilo pod kontrolu Republike Srbije. Kosovski Albanci dodatno su uznemireni nedavnim uhićenjem bivšeg premijera Kosova Ramuša Haradinaja u Francuskoj. Uhićen je zbog srpske tjeralice raspisane temeljem navodnih ratnih zločina koje je počinio. Kasnije ga je sud u Francuskoj pustio na slobodu, ali navodno tjeralica protiv vodećih kosovskih Albanaca ima još. Osim žestokih izjava predsjednika Srbije Nikolića, koji je spreman i osobno ratovati na Kosovu, još je nekoliko indicija da bi stvari mogle biti takve. 

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je u utorak kako je protiv novog rata na Balkanu, ali smatra da "policija kosovskih Albanaca" ne bi smjela biti prisutna na sjeveru Kosova. Upotrijebio je pritom naziv Kosovo i Metohija, omiljen među kosovskim Srbima, ali omražen među Albancima. Za napetosti je optužio zapadnoeuropske zemlje, za koje je rekao da žele regiji nametnuti "postkrščanske vrijednosti". Rusija jača u regiji, njezin utjecaj na Srbiju je značajan, a na Republiku Srpsku presudan. Smatra se da je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik najvažniji ruski igrač u politici na Balkanu. Dodik je 9. siječnja namjerno prekršio odluku Ustavnog suda BiH, koji je zabranio proslavu Dana Republike Srpske, kako bi pokazao koliko je ta država nemoćna. Ne krije da mu je cilj referendum o neovisnosti, a nakon toga i odcjepljenje Republike Srpske od BiH. Na proslavi 9. siječnja je mrtav-hladan pozvao na obnovu Velike Srbije, koja bi uključivala Republiku Srpsku, Srbiju i Crnu Goru. Nadao se i otići na Trumpovu prisegu 20. siječnja, ali je Amerika uvela sankcije protiv njega osobno, zabranivši mu putovanje u SAD i naredivši zamrzavanje sve njegove imovine. 

Dok Rusija jača, NATO na Kosovu je nikad slabiji - misija KFOR-a je s više od 50 tisuća vojnika smanjena na nešto više od 4000. Među njima je i nekolicina Hrvata. KFOR je postupno predao svoje dužnosti lokalnim vlastima. Da i dođe do novog rata, NATO ima važnijih problema - izgleda da je Trump odlučio razbiti savez ili ga barem temeljito preustrojiti. Otvoreno i često pokazuje prezir prema zapadnoeuropskim vođama, a tvrdi da poštuje Putina. Slabe se i kosovske sigurnosne snage. Kosovo nema pravu vojsku, nego sigurnosne snage naoružane pješačkim naoružanjem. Nemaju topništva, helikoptera, borbenih zrakoplova ni tenkova, posjeduju tek nešto lakih borbenih oklopnih vozila i terenaca za prijevoz. Ukupno imaju 4500 pripadnika i tek je predviđena njihova transformacija u vojsku. S druge strane, srpska vojska ima 52 tisuće aktivnih pripadnika, piše Express. 

Posljednjih se godina užurbano oprema novom vojnom tehnologijom, iako ima na raspolaganju relativno mali godišnji proračun. Ima borbene zrakoplove, više stotina tenkova i oklopnih borbenih vozila, topništvo i helikoptere. U takvom omjeru snaga nije teško zamisliti brzi udar u kojem bi Srbija okupirala sjever Kosova i u roku od nekoliko dana završila vojno djelovanje. Uz podijeljeni NATO, u takvim okolnostima ne bi trebalo očekivati brzu reakciju Zapada. Amerika bi takav razvoj događaja dočekala posve nespremno. Istodobno, Ujedinjeni narodi uvijek sporo reagiraju na incidente, a u ovom slučaju bi uz tihu potporu Rusije i Kine u Vijeću sigurnosti do prve UN-ove rezolucije Srbija mogla ostvariti sve svoje vojne ciljeve. 

Za ohrabrenje bi bio dovoljan mig ili potajni dogovor s Moskvom. Neki analitičari smatraju da bi takav razvoj događaja odgovarao i Albancima. Riješili bi se dijela Kosova kojim ionako ne mogu upravljati. Cijena bi mogla biti srbijansko priznanje neovisnosti, čime bi se cijela kosovska kriza praktički završila. Kalkulacija je to u kojoj je velika nepoznanica što Moskva planira u ostatku regije. Očito je da je Rusija sad u poziciji da može provocirati zapadnoeuropske države na rubovima Europe. Uspješno je teritorijalno podijelila Ukrajinu i anektirala Krim. 

U utorak je predsjednik Moldavije objavio da odustaje od trgovinskog sporazuma s EU i približava se Rusiji. Baltičke države i Poljsku je Obamina administracija ovih dana ojačala novim američkim trupama, ali pitanje je kakvu će politiku prema njima voditi Trump. Ako Rusija nizom manjih sukoba u Europi uspije dokazati da je savez slab i ne zavređuje povjerenje, raspast će se. Kaos koji bi uslijedio nakon toga mogao bi biti tolikih razmjera da bi prema njemu novi rat Kosova i Srbije izgledao kao bura u čaši vode.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.