WILLIAM J. BURNS

Tko je novi šef CIA-e? Bivši veleposlanik u Rusiji mogao bi biti ključ ishoda rata u Ukrajini

Foto: Rod Lamkey - CNP
Tko je novi šef CIA-e? Bivši veleposlanik u Rusiji mogao bi biti ključ ishoda rata u Ukrajini
09.05.2023.
u 17:29
Novi direktor američke Središnje obavještajne agencije William J. Burns ključna je figura u jačanju potpore Bidenove administracije Ukrajini. Upravo je Burnsa, a ne državnog tajnika Antonyja J. Blinkena, Biden poslao u studenom 2021. u Moskvu, gdje je telefonom iz Kremlja sat vremena razgovarao s Putinom koji je tog dana bio u Sočiju i upozorio ga da ne napada Ukrajinu.
Pogledaj originalni članak

Obraćajući se stotinjak CIA-inih službenika u povodu 20. godišnjice američke invazije na Irak, direktor CIA-e William J. Burns priznao je kako je agencija katastrofalno pogriješila u svojoj procjeni da Irak ima oružje za masovno uništenje. No, iz te su teške lekcije, dodao je, puno naučili. Prema njegovim riječima, najbolji primjer za to su obavještajni podaci koje su agencija i drugi prikupili o ruskim planovima napada na Ukrajinu.

- To nam je omogućilo da pružimo snažno, odlučno i pouzdano upozorenje, da pomognemo Ukrajincima da se brane i da pomognemo predsjedniku da zacementira jaku koaliciju.

Služio je svakom predsjedniku, osim Trumpu

 

Foto: Rod Lamkey - CNP

 

CIA, koju je Trump u vrijeme svoje vladavine demoralizirao i marginalizirao riječima da više vjeruje Putinu nego vlastitim obavještajnim agencijama, ušla je u razdoblje ponovnog rasta prestiža. Kao član Bidenovog užeg kruga koji je nekoć bio veleposlanik u Rusiji, Burns je pomogao u vraćanju prevlasti Amerike nad Putinom. Iako su šefovi špijunskih službi obično potisnuti u sjenu, Bidenova administracija je svoje bacila u središte pozornosti.

Upravo je Burnsa, a ne državnog tajnika Antonyja J. Blinkena, Biden poslao u studenom 2021. u Moskvu, gdje je telefonom iz Kremlja sat vremena razgovarao s Putinom koji je tog dana bio u Sočiju i upozorio ga da ne napada Ukrajinu. Tri mjeseca ranije, Burns je bio u Kabulu kako bi se sastao s talibanskim vođama i tako dao legitimitet režimu dok su Sjedinjene Američke Države povlačile trupe iz Afganistana.

Burns je tijekom dvije godine na mjestu direktora desetak puta putovao u inozemstvo. Ondje se sastajao sa šefovima agencija i svojim inozemnim kolegama, što je uobičajeno, ali i razgovarao o politici SAD-a sa stranim čelnicima u Egiptu, Libiji i drugdje. Jedan dužnosnik Bidenove administracije rekao je da američki predsjednik ponekad traži Burnsovo mišljenje o političkim pitanjima.

I prethodni CIA-ini direktori igrali su ulogu u vanjskoj politici SAD-a. George Tenet je bio oštro kritiziran zbog krojenja obavještajnih podataka kako bi opravdao invaziju na Irak 2003. i služio je kao sugovornik u mirovnim pregovorima između Izraela i Palestinaca. Međutim, na njihov se položaj tradicionalno gledalo kao na nadzornike prikupljanja obavještajnih podataka, odvojene od politike i političkog utjecaja.

Bio je savjetnik u ratu protiv terorizma

Međutim, Burns je prvi šef CIA-e koji je prethodno bio karijerni diplomat (32 godine). Govori ruski, francuski i arapski jezik. Prema riječima Erica Traupa, bivšeg pomoćnika direktora CIA-e za Bliski istok, na Burnsa se u Bijeloj kući oslanjaju kao na dragocjenu pomoć u borbi s inozemnim protivnicima. Traupe je pohvalio Burnsovo umijeće da ne bude u središtu pozornosti.

Douglas London, bivši C.I.A. časnik tajnih službi koji je kasnije radio kao Bidenov savjetnik za borbu protiv terorizma ukazao je na neuspjeh američke administracije da predvidi brzi kolaps afganistanske vojske nakon što su se američke trupe povukle iz zemlje u kolovozu 2021., unatoč Burnsovim pesimističnim procjenama o odlučnosti afganistanske vojske. Direktorica američke Nacionalne obavještajne službe Avril D. Haines priznala je da je do kolapsa došlo brže nego što su očekivali.

Kao sin generala koji se borio u Vijetnamu, Burns je pohađao Sveučilište La Salle u Philadelphiji. Zatim je dobio stipendiju za Sveučilište u Oxfordu, gdje je razvio svoj apetit za međunarodne odnose. Burns i Biden zbližili su se za vrijeme predsjedničkog mandata Baracka Obame, kada je Burns bio zamjenik državnog tajnika, a Biden potpredsjednik.

U raspravama o nacionalnoj sigurnosti Biden i Burns složili su se da ne treba agresivno gurati egipatskog predsjednika Hosnija Mubaraka da odstupi s vlasti tijekom Arapskog proljeća 2011., ali su se razišli oko izvođenja zračnih napada na Gaddafijev režim u Libiji i upada u kompleks u Abbottabad u Pakistanu, gdje je Osama bin Laden našao utočište. U oba slučaja Biden je pozivao na suzdržanost, a Burns na djelovanje.

Nakon Bidenove pobjede na predsjedničkim izborima 2020., tranzicijski dužnosnici pitali su Burnsa je li zainteresiran za mjesto veleposlanika u Japanu ili Kini. Međutim, prije nego što je Burns uspio odgovoriti, Bidenov omiljeni kandidat za šefa CIA-e Thomas E. Donilon odustao je od preuzimanja posla. Biden se zatim usredotočio na Burnsa, koji se nikada nije povezao ni s jednim stranačkim ciljem. Na kraju je njegov izbor potvrđen u Senatu.

Vodio je istragu o podrijetlu korone

Burns je tako došao na čelo obavještajne agencije u trenutku dok je u njoj vladala uznemirenost zbog otvorenog prijezira Donalda Trumpa

Nakon preuzimanja dužnosti u ožujku 2021. sadašnji i bivši članovi obavještajne zajednice hvalili su ga zbog nekih unutarnjih promjena, uključujući rad na stabilizaciji agencije, pritisak na veću raznolikost u radnoj snazi i osnivanje misijskog centra posvećenog dobrobiti zaposlenika, navodi se u analizi američkog dnevnog lista.

 

Foto: LEAH MILLIS/REUTERS

 

Na vanjskom planu bilo je opipljivijih uspjeha, ponajviše oko razmjene obavještajnih podataka s Ukrajinom, kojoj mnogi pripisuju zasluge za poboljšanje sposobnosti Kijeva da predvidi manevre ruske vojske. Dodatni izvor potpore za Ukrajinu bilo je selektivno deklasificiranje obavještajnih dokumenata kako bi se razotkrile ruske dezinformacije

CIA je pod Burnsovim vodstvom pokazala suzdržanost u vezi s podrijetlom koronavirusa. U veljači su novi obavještajni podaci potaknuli Odjel za energetiku da zaključi kako je virus najvjerojatnije slučajno procurio iz laboratorija u Wuhanu u Kini, ali CIA je odbila objaviti vlastiti zaključak.

U međuvremenu je Burns označio Kinu glavnim protivnikom Amerike, onim čiji utjecaj prožima gotovo svaki aspekt misije prikupljanja obavještajnih podataka agencije, od vojnih sposobnosti preko digitalnog utjecaja do stjecanja mineralnih resursa. Kao rezultat toga, ravnatelj je CIA-ine različite odjele povezane s Kinom premjestio u jedinstveno misijsko središte.

Ako Biden osvoji drugi predsjednički mandat, ljudi bliski njegovoj administraciji nagađaju da bi Burns mogao postati novi državni tajnik ako Antony Blinken odluči odstupiti. Burns zasad odbija govoriti o tome, ali njegov prijatelj i bivši nadređeni u State Departmentu Richard Armitage poručio je: "Što god predsjednik zatraži, on će to učiniti."

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.