Finski predsjednik Alexander Stubb i norveški premijer Jonas Gahr Støre razgovarali su u utorak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u pokušaju da pridonesu okončanju rata u Ukrajini. Međutim, njihova diplomatska inicijativa nije donijela nikakav vidljiv pomak prema miru, a istodobno je izazvala nezadovoljstvo među europskim saveznicima, koji dvojici nordijskih čelnika zamjeraju što su djelovali bez prethodnog dogovora s ostatkom Europe, piše britanski Telegraph, prenosi Jutarnji.hr.
Stubb i Støre opisali su razgovor s Putinom kao otvoren i sadržajan, istaknuvši da su željeli izravno prenijeti poruke o budućim pregovorima uoči nove runde mirovnih razgovora pod američkim posredovanjem, koja bi se sljedećeg mjeseca trebala održati u Abu Dhabiju.
No ubrzo nakon razgovora postalo je jasno da ruski predsjednik nije pokazao spremnost na promjenu svojih dosadašnjih stajališta. Umjesto diplomatskog napretka, inicijativa je izazvala nove podjele među europskim državama, što bi, prema ocjeni Telegrapha, moglo odgovarati upravo Putinu.
Europa strahuje da će ostati izvan pregovora
Putin je dosad uglavnom izbjegavao izravne razgovore s europskim saveznicima Ukrajine, dajući prednost kontaktima sa Steveom Witkoffom, posebnim izaslanikom američkog predsjednika Donalda Trumpa.
U međuvremenu se spominje i mogućnost trilateralnog sastanka predstavnika Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i Kine na kojem bi se razgovaralo o budućnosti Ukrajine. Takav bi format mogao ostaviti i Kijev i Bruxelles izvan pregovora o pitanjima koja izravno određuju njihovu sigurnost.
Upravo su zbog toga Stubb i Støre pokušali osigurati snažniju europsku prisutnost u mirovnom procesu, za koji dio europskih dužnosnika strahuje da se pod Trumpovim vodstvom sve više odvija u korist Moskve.
Kako navodi Telegraph, Trump je radi osiguravanja nove runde pregovora ukinuo sankcije na izvoz ruskih goriva i obećao kupnju tisuća barela dizela.
Među europskim čelnicima, kao i kod ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, postoji zabrinutost da je američki predsjednik Putinu možda ponudio i dodatne ustupke, uključujući one koji bi se odnosili na interese Ukrajine i njezinih europskih saveznika.
Danska premijerka bijesna: ‘Europa mora nastupati zajedno‘
Razgovor finskog predsjednika i norveškog premijera s Putinom bio je prvi takav kontakt nekog od europskih saveznika Kijeva s ruskim predsjednikom nakon telefonskog razgovora francuskog predsjednika Emmanuela Macrona s Putinom u srpnju prošle godine.
No inicijativa nije naišla na odobravanje svih europskih prijestolnica.
Danska premijerka Mette Frederiksen otvoreno je kritizirala potez dvojice nordijskih čelnika.
– Vrlo sam skeptična prema ovoj norveškoj i finskoj inicijativi. Mislim da bi Europa trebala nastupati zajedno, umjesto da pojedine države djeluju samostalno – poručila je.
Švedski premijer Ulf Kristersson izjavio je da ni on ni drugi europski čelnici nisu bili unaprijed obaviješteni o razgovoru.
Njihove reakcije dolaze u trenutku kada europske vlade pokušavaju dogovoriti zajednički pregovarački tim koji bi predstavljao europske interese u eventualnim razgovorima s Moskvom.
Jedan europski dužnosnik uključen u taj proces upozorio je za Telegraph da bi, bez zajedničkog dogovora, europski čelnici mogli početi pojedinačno kontaktirati Putina, bez jasnog i usuglašenog europskog stajališta.
Drugi izvor upozorio je da bi Rusija takve podjele mogla iskoristiti kako bi pred Trumpom prikazala europske države kao glavnu prepreku postizanju mira.
Lavrov odmah odbacio rezultate razgovora
Ruska reakcija na inicijativu dvojice nordijskih čelnika nije ostavila mnogo prostora za optimizam.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je da razgovori nisu donijeli ništa novo u vezi s ratom u Ukrajini te predvidio dodatno zaoštravanje informacijskog rata oko sukoba.
Prema njegovim riječima, europski čelnici svojim diplomatskim pokušajima zapravo nastoje osigurati mjesto za pregovaračkim stolom. Ni službeno priopćenje Kremlja nije sadržavalo naznake da je Putin spreman na kompromis, prenosi Jutarnji.hr.
Ruski predsjednik, navodi se, podsjetio je Stubba i Størea na ono što Moskva naziva početnim uzrocima sukoba, ponavljajući ruske tvrdnje da su širenje NATO-a prema istoku i prozapadna orijentacija Ukrajine odgovorni za rat.
Putin je pritom ponovno inzistirao na tome da je dugoročno mirovno rješenje moguće samo ako se u potpunosti i bezuvjetno uzmu u obzir ono što Rusija smatra svojim legitimnim interesima.
Za produljenje rata ponovno je optužio konfrontacijsku politiku Europske unije i NATO-a.
Putinov stvarni cilj mogao bi biti NATO
Prema procjenama europskih dužnosnika koje prenosi Telegraph, takve izjave upućuju na mogućnost da Moskva predstojeće mirovne pregovore namjerava iskoristiti za ostvarivanje cilja koji nadilazi sam rat u Ukrajini – slabljenje NATO-a.
Rusija već godinama zahtijeva promjene europske sigurnosne arhitekture, uključujući ograničavanje daljnjeg širenja Saveza i preispitivanje njegova vojnog položaja u istočnoj Europi.
U tom kontekstu europski dužnosnici strahuju da bi pregovori o okončanju rata mogli postati sredstvo za ostvarivanje širih ruskih geopolitičkih zahtjeva.
Iako je Kremlj ranije poručivao da održiv mirovni sporazum neće biti moguć bez europskog sudjelovanja, reakcija Moskve na razgovor s finskim i norveškim čelnikom pokazuje da Putin zasad ne odstupa od svojih temeljnih zahtjeva.
Pokušaj Stubba i Størea da Europi osiguraju snažniji glas u pregovorima tako je, barem zasad, završio bez vidljivog diplomatskog rezultata, uz dodatno zaoštravanje nesuglasica među europskim saveznicima Ukrajine.