VIRTUALNI SKUP

Summit EU - Zapadni Balkan: Proširenje i dalje osjetljiva tema

Foto: Pixell
Summit EU - Zapadni Balkan: Proširenje i dalje osjetljiva tema
06.05.2020.
u 19:51
Pogledaj originalni članak

Europska unija spremna je podržati reformske i europske napore susjednih zemalja, i to ne samo u kontekstu pregovora koje već vode Srbija i Crna Gora, ne samo u kontekstu vrlo važne odluke Europskog vijeća o otvaranju pregovora o pristupanju sa Sjevernom Makedonijem i Albanijom, nego i kao poruka koja ide prema Bosni i Hercegovini, za Hrvatsku posebno bitnoj zemlji, istaknuo je prije početka summita premijer Andrej Plenković. Dodao je kako Hrvatska želi pomoći na europskom putu i podržati razgovore između Srbije i Kosova te kako je zeleno svjetlo Skoplju i Tirani rezultat “diplomatskog i političkog angažmana Hrvatske i njezinih prijatelja i partnera”. 

Današnji summit EU – Zapadni Balkan, održan 20 godina nakon prvog zagrebačkog summita kad je Hrvatska dobila jasan i konkretan znak da se kreće prema EU, prvenstveno je jaka politička poruka i Zapadnom Balkanu i EU da se zamrli proces približavanja ponovno stavi na dnevni red i državama te regije pruži europsku proceduru, uz sva ograničenja iz samog EU i država regija. Summit je hrvatska ostavština, kako se nazivaju takvi događaji za trajanje predsjedanja Vijećem EU, no u situaciji pandemije moralo se odustati od velikog skupa koji bi okupio oko 1700 ljudi u hrvatskoj metropoli, sve ključne ljude EU i 27 europskih država te šest zemalja zapadnog Balkana (Srbija, Crna Gora, BiH, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Albanija), uz popratni program, pa je današnji videosummit – sa svim prerogativima klasičnog summita – najviše što se u organizacijskom obliku moglo napraviti. No s druge strane, u sadržajnom smislu, uspjeh je što je tema zapadnog Balkana i europske perspektive progurana na dnevni red europskih čelnika, čak i uz sve kompromise i ograničenja i pomalo razvodnjenu poruku na koje se moralo pristati kako bi se postigao kompromis među članicama i donijela zajednička deklaracija. 

Proširenje prljava riječ

Proširenje u EU postala je prljava riječ – prije se eufemistički govorilo o zamoru, pa je u tom kontekstu ulazak Hrvatske u Uniju uspjeh koji se rijetko valorizira u tom kontekstu. Ne samo da apetita za širenje EU zadnjih godina nema, da se EU treba konsolidirati, da su druge teme uzele primat, već su otvorene političke blokade i pritisci zamrznuli taj proces koji nije isto promatrati iz hrvatske ili pak francuske ili nizozemske perspektive. Hrvatskoj je proširenje na zapadni Balkan strateški važan proces, i zbog pitanja sigurnosti jer prazninu nastalu u sadašnjem limbu igrači trećih zemalja vrlo spremno popunjavaju, i zbog užih interesa, kao što je zaštita prava hrvatske manjine ili Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH.

U takvoj konstelaciji, sama činjenica da je Hrvatska uspjela pokrenuti pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom te da je danas, unatoč pandemiji, održan videosummit o zapadnom Balkanu, više kao signal i obveza drugim državama, pri mjerice Sloveniji, koja preuzima predsjedanje u drugoj polovini sljedeće godine, da nastave s pritiscima, da se summiti događaju redovno da se i ta trusna regija konsolidira. – Trebalo bi češće održavati sastanke kako bi Europska unija bila osvještenija – istaknuo je ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.

Kakvo je stanje u EU kad se spominje proširenje? Iz raznih diplomatskih i visokih izvora može se čuti kako je, primjerice, bivši predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, neugodno iznenađen, izjavio kako nikada u svojoj karijeri – a čovjek broji 67 godina i 40-ak godina političke karijere – nije doživio ništa slično onome kad je francuski predsjednik Emmanuel Macron lani blokirao početak pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, da bi kasnije, s promijenjenom metodologijom, što je bilo i nepotrebno jer je i stara pružala dovoljno kočnica i osigurača da država kandidatkinja ispunjava mjerila. 

S nizozemskim premijerom Markom Rutteom ta se tema, kažu nam, ne može niti spomenuti, što zbog političke situacije i koalicijske vlade, što zbog generalnog zazora od tog dijela Europe, a slično je i u Danskoj. Sam tekst deklaracije oko koje su se usuglasile države članice i koji je ponuđen državama zapadnog Balkana da ga prihvate usuglašavao se danas do samog početka summita. To nije ništa čudno, no promjene koje su unošene jasno pokazuju stav pojedinih država. Prvo što upada u oči je korištenje pojma zapadni Balkan, bez pojedinačnog navođenja država.

Ustupak je to koji je, doznaje se, najžešće tražila Španjolska koja, prije svega zbog svoje unutarnje situacije, odnosno Katalonije, nije priznala Kosovo. Uz nju, Kosovo ne priznaju ni Grčka, Cipar, Rumunjska, Grčka i Slovačka. U tekstu se ne spominje riječ “proširenje”, ni “integracije”, ni “zemlje kandidati”. Koliko je ta tema osjetljiva, govori i podatak da je zadnji summit o zapadnom Balkanu, onaj u Bugarskoj prije dvije godine, govorio vrlo tehnički o “povezivosti”. – Osobno bih bio sretniji da smo u izjavi snažniji i jasniji, svi mi, ali ja sam realan, izradili smo vrlo solidan dokument s obzirom na okolnosti. Činjenica da se sastanak održava je već snažan politički signal – kazao je danas premijer Andrej Plenković u razgovoru za politico.com. 

Uvjet reforme

No ono što stoji u nacrtu deklaracije strukturirano je u tri teme, u koje je neminovno ušla i pandemija koronavirusa. Kritike iz nekih zemalja iz te regije govorile su da ih je EU ostavila na cjedilu, stoga je ovo politička poruka – i novac – koja bi trebala umanjiti to nezadovoljstvo. EU je spreman aktivno podržati napore zapadnog Balkana na suzbijanju pandemije koronavirusa i rješavanju njezinih posljedica na društvo i gospodarstvo, a u brojkama to znači sljedeće: Europske komisija je već prošli tjedan najavila financijsku potporu u vrijednosti većoj od 3,3 milijarde eura koju će EU i Europska investicijska banka dodijeliti u korist građana zapadnog Balkana. 

Politički, EU ne nudi pridruživanje, ali i dalje očekuje od država iz regije zapadnog Balkana rad na reformama. Uz zadršku oko otvaranja vrata Unije, otegotna okolnost je i ta što su države na raznim etapama približavanja: pregovore o pristupanju Uniji vode Srbija i Crna Gora, dok je najdalje Kosovo čiji građani još trebaju imati vize za ulazak u EU. U nacrtu deklaracije EU potvrđuje “nedvosmislenu potporu europskoj perspektivi zapadnog Balkana” dok su “zapadnobalkanski partneri ponovili svoju privrženost europskoj perspektivi kao svom čvrstom strateškom odabiru”.

EU je odlučna u intenziviranju angažmana za podršku političkoj, ekonomskoj i socijalnoj transformaciji regije, ali uz jedan uvjet – podržavanje europskih vrijednosti i načela te reforme. Mediji u zemljama okruženja nisu dali preveliki značaj summmitu. Srbijanski mediji objavili su mahom vijesti o tome kako je predsjednik Aleksandar Vučić videolinkom prisustvovao konferenciji lidera EU i zapadnog Balkana iz redova Europske pučke stranke koji je danas održan tijekom jutra, te kako će kasnije navečer sudjelovati na videosummitu u organizaciji predsjedavajuće EU Hrvatske. Dnevni avaz (BiH) pak donosi opširniju analizu napominjući kako je summit, zbog pandemije koronavirusa prebačen u elektroničko izdanje, i to u vrijeme dok se EU pokušava obraniti od optužbi za prvobitno spor odgovor u podršci Balkanu u zdravstvenoj krizi.

Napominju kako, unatoč svemu, EU ostaje dominantan igrač u cijeloj regiji. Prema pisanju albanskih medija, ovaj summit mogao bi biti i prekretnica u pristupu EU zemljama zapadnog Balkana jer se očekuje da će se uspostaviti redovni sastanci na godišnjoj razini između Bruxellesa i zemalja kandidata za članstvo u EU

 

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.