Pitanje koje je iznimno važno

Stotine ljudi ostalo pod ruševinama, a ne zna se tko donosi odluke: Tko vodi Venezuelu razorenu potresom?

Foto: FAUSTO TORREALBA/REUTERS
Stotine ljudi ostalo pod ruševinama, a ne zna se tko donosi odluke: Tko vodi Venezuelu razorenu potresom?
26.06.2026.
u 08:03
Za Venezuelu kakva je danas - bez izabranog predsjednika, s naftnim prihodima pod američkim nadzorom, s ekonomijom koja tek izlazi iz višegodišnje hiperinflacije i s 7,9 milijuna Venezuelanaca koji su napustili zemlju od 2014. - to je gotovo nepremostiv izazov.
Pogledaj originalni članak

Stotine ljudi u Venezueli zarobljeno je pod ruševinama, a mnogi drugi se vode kao nestali nakon što su dva snažna potresa opustošila područja u i oko glavnog grada Caracasa, usmrtivši stotine ljudi, oštetivši zgrade i ostavivši tisuće bez domova.

Potres magnitude 7,2 pogodio je oko 160 kilometara zapadno od Caracasa u srijedu navečer, a manje od minute kasnije uslijedio je potres magnitude 7,5, najjači od 1900. godine, prema podacima Američkog geološkog zavoda.

Katastrofa je pogodila zemlju već oslabljenu godinama ekonomskih previranja, koja su veći dio njezine infrastrukture ostavila krhkim i otežala napore spašavanja dok su naknadni potresi potresali glavni grad i okolna obalna područja.

Ministar zdravstva Carlos Alvarado rekao je kasno u četvrtak da je oko 235 ljudi primljeno u medicinske centre. Nije naveo ukupan broj žrtava.

Dva razorna potresa pogodila su Venezuelu i strahuje se da su poginule tisuće ljudi. Ekonomska šteta mogla bi biti i do 100 milijardi dolara

Izvanredno stanje u zemlji proglasila je vršiteljica dužnosti predsjednice Delcy Rodríguez, a američki predsjednik Donald Trump je odmah na objavio da su Sjedinjene Države spremne, voljne i spsobne pomoći "sjajnim prijateljima".

Takve Trumpove riječi prije šest mjeseci ne bi bile moguće. Početkom godine američka vojska pokrenula je operaciju u kojoj je otet predsjednik Nicolasa Maduro i njegova supruga. Prevezeni su u New York, gdje su optuženi za narkoterorizam.

Pitanje koje je od tada ostalo bez jasnog odgovora, a sada je iznimno važno -  tko zapravo vlada Venezuelom?

Četiri stupa

Formalni odgovor glasi: Delcy Rodríguez, nekadašnja potpredsjednica, koju je vrhovni sud postavio za vršiteljicu dužnosti predsjednice dan nakon Madurova odlaska. No stvarnost je složenija.

Politolog Salvador Santino Regilme s Leiden Sveučilišta u Nizozemskoj kaže da "stvarna vlast u ovom slučaju leži unutar vladajuće koalicije, a ne u jednoj osobi na jednoj funkciji." 

Ta koalicija ima četiri stupa. Rodríguez drži izvršnu vlast i diplomatsko lice prema Washingtonu. Njezin brat Jorge Rodríguez kontrolira parlament. Ministar obrane Vladimir Padrino López drži vojsku. I Diosdado Cabello, ministar unutarnjih poslova, kontrolira policiju i naoružane ulične milicije poznate kao colectivos.

Venezuelski vojni strateg José García opisao je Cabella kao "najnasilniji i najnepredvidljiviji element venezuelanskog režima". I on je pod američkom optužnicom za narkoterorizam pa Washington nudi 25 milijuna dolara nagrade za informacije o njegovu uhićenju. Ministarsku dužnost, međutim, vrši slobodno. 

Međunarodna krizna skupina (ICC) upozorila je u siječnju da bi "Rodríguezovi bi mogli biti svrgnuti u svakom trenutku kada frakcije s oružjem to odluče".

Ovisni o Americi 

Naftni novac razjašnjava strukturu moći bolje od bilo čega. Plaćanja za venezuelansku naftu ne idu izravno Venezueli - prolaze kanalima koje nadgledaju Amerikanci i deponiraju se na ograničeni račun u Kataru.

Venezuela mora podnositi mjesečne zahtjeve za odobrenje troška: plaće učitelja, policije, zdravstvenih radnika.

"Venezuela kaže koliko im treba, mi odobrimo", rekao je državni tajnik Marco Rubio. 

ICC to je sažeo u jednoj rečenici: "Delcy Rodríguez sada vodi vladu koja radi s Washingtonom pod prijetnjom daljnje vojne akcije ako ne ispunjava američke zahtjeve." 

Trump je u ožujku Rodríguez nazvao "predsjednicom" i pohvalio njezinu administraciju bez obzira što je nitko nije izabrao na tu funkciju.

Oporba, čiju je kandidatkinju Maríu Corinu Machado, nositeljicu Nobelove nagrade za mir, Trump u siječnju opisao kao osobu koja "nema dovoljan broj pristaša ni poštovanje unutar zemlje", ostaje politički marginalizirana iako anketa iz svibnja pokazuje da bi 82,6 posto Venezuelanaca glasalo za Machado, a samo 4,5 posto za Rodríguez. 

WOLA, Washingtonski ured za latinoameričke studije, zaključio je u svom izvješću iz ožujka: "Čak i ako bi se ovo moglo nazvati tranzicijom, na ovom je stadiju nemoguće označiti je 'demokratskom'. Struktura autoritarne vlasti, konsolidirana pod Madurom, i dalje je tu".

Obnova golem izazov

Obnova od razornog potresa normalno je složen i dugotrajan poduhvat za bilo koju državu.

Za Venezuelu kakva je danas - bez izabranog predsjednika, s naftnim prihodima pod američkim nadzorom, s ekonomijom koja tek izlazi iz višegodišnje hiperinflacije i s 7,9 milijuna Venezuelanaca koji su napustili zemlju od 2014. - to je gotovo nepremostiv izazov. 

CNN je u analizi zaključio da je potres "ključni test za Trumpovu koncepciju strane pomoći" te da Venezuela "ostaje u užasnom stanju nakon godina sankcija koje su nagrizale zdravstveni sustav i infrastrukturu - upravo ono što sada mora funkcionirati kako bi se spasili životi." 

Višegodišnja obnova koštati će desetke milijardi dolara. Ona zahtijeva suverenu vladu s demokratskim legitimitetom, fiskalnim kapacitetom i administrativnim aparatom koji Venezuela - ma tko je formalno vodio - trenutno nema.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.