Kremlj steže obruč

Što se to događa u Rusiji? Putin se, uz lekcije iz Kine i Irana, sprema za “veliki obračun”

Foto: Ramil Sitdikov/REUTERS
Što se to događa u Rusiji? Putin se, uz lekcije iz Kine i Irana, sprema za “veliki obračun”
23.03.2026.
u 17:18
Pogledaj originalni članak

Uredski radnici muku muče s blokiranim internetom. Tinejdžeri su stalno prisiljeni mijenjati VPN-ove. Taksisti se bore pronaći put po Moskvi bez internetske navigacije. Kremlj pokazuje svoju moć nad internetom, povremeno ometajući signal u regijama diljem Rusije, ograničavajući usluge za razmjenu poruka Telegram i WhatsApp te ukidajući desetke virtualnih privatnih mreža koje omogućuju zaobilaženje zabrana, piše Reuters u analizi aktualne situacije u Rusiji, prenosi Index.hr.

Tijekom proteklog tjedna mobilni internet bio je svakodnevno potpuno isključen u dijelovima Moskve, Sankt Peterburga i drugih velikih gradova, prema izvješćima Reutersovih dopisnika i osmorice visokih stranih diplomata u Rusiji.

Kremlj: Provodimo mjere

"Ove mjere se provode", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov na pitanje o ograničenjima. "Djelomično su povezane s činjenicom da se brojne strane tvrtke odbijaju pridržavati normi ruskog zakonodavstva, a djelomično sa sigurnosnim mjerama protiv prijetnje ukrajinskih dronova." Vojni dronovi, naime, mogu koristiti mobilne mreže za navigaciju.

Ovogodišnje gušenje interneta prati i uvođenje novih zakona. Oni obvezuju mobilne operatere da na zahtjev Federalne službe sigurnosti (FSB) prekinu usluge bilo kojem klijentu te daju agenciji ovlasti za stvaranje mreže istražnih zatvora pod vlastitom jurisdikcijom.

"Cilj je jačanje kontrole i veliki obračun"

Prema diplomatima koji su u razgovoru za Reuters željeli ostati anonimni, širi cilj jačanja kontrole nad internetom jest pomoći Kremlju da učvrsti domaću kontrolu u kontekstu rata protiv Ukrajine.

Ako se sukob oduži, mogao bi sve više opterećivati podršku javnosti, rekli su. Ako rat završi, ruski dužnosnici vjerojatno se žele pripremiti za svako neslaganje odnosno nemire koji bi mogli uslijediti. Jedan od njih rekao je da je Moskva prikupila ovlasti koje joj daju mogućnost da provede "veliki obračun" na internetu.

Putin ne želi da se ponovi Afganistan

Kraj ruskog rata u Afganistanu 1989. godine izazvao je velike društvene nemire u Rusiji, a povratnici veterani potaknuli su val bezakonja koji je obilježio devedesete. Kaos je pogoršan raspadom Sovjetskog Saveza 1991. godine.

"Ruski čelnici i sigurnosne službe sjećaju se 1991. i onoga što se dogodilo Rusiji i njima kada je Moskva zaustavila rat u Afganistanu: zemlja se raspala, sigurnosne službe su se podijelile – bila je to katastrofa", rekao je Andrej Soldatov, ruski istraživački novinar i stručnjak za sigurnosne službe.

Uče iz iskustva Kine I Irana

"Ono što se sada događa jest da sigurnosne službe pokušavaju stvoriti situaciju u kojoj eventualni mirovni sporazum ili dugotrajni rat ne bi uništili cijeli sustav", dodao je.

Dva ruska izvora upoznata s mjerama navode da je Moskva proučavala iskustva drugih zemalja, posebno Kine i Irana, te naložila vlastima da razviju način za blokiranje velikih dijelova interneta, mobilnog i fiksnog, uz kontrolu online komunikacija.

Obračun s aplikacijama za dopisivanje

Nakon invazije na Ukrajinu 2022. godine, Rusija je uvela najrepresivnije zakone od sovjetskih vremena, jačajući cenzuru i utjecaj FSB-a, glavnog nasljednika KGB-a. Ove godine sigurnosne mjere su dodatno pojačane. Predsjednik Vladimir Putin je četvrtu godišnjicu rata u Ukrajini 24. veljače obilježio sudjelovanjem na godišnjem sastanku FSB-a, poručivši agenciji da pojača borbu protiv terorizma i ojača "informacijski i digitalni prostor", prenosi Index.hr.

Dvojica ruskih dužnosnika bliskih Kremlju osporila su da su potezi protiv interneta represivni, prikazujući ih kao ključne za poboljšanje sigurnosti i osiguranje nacionalnog jedinstva protiv pokušaja Zapada da posije razdor.

Gušenje interneta sve jače

Posljednjih tjedana gušenje se pojačalo u Moskvi, a vlada je poduzela mjere i protiv Telegrama sa sjedištem u Dubaiju te američke usluge WhatsApp. Prošlog mjeseca Rusija je usporila rad Telegrama, koji ima više od milijardu korisnika i široko se koristi u Rusiji i Ukrajini, te pokrenula istragu protiv njegovog osnivača Pavela Durova u sklopu kaznenog predmeta koji uključuje optužbe za terorizam. Ruski dužnosnici tvrde da su Telegram kompromitirale obavještajne agencije Ukrajine i članica NATO-a, što je dovelo do smrti ruskih vojnika.

Iz Telegrama su zanijekali da su hakirani i optužili Moskvu da pokušava prisiliti Ruse na korištenje aplikacije MAX, koju podržava država. "Svaki dan vlasti izmišljaju nove izgovore kako bi Rusima ograničile pristup Telegramu, pokušavajući suzbiti pravo na privatnost i slobodu govora", rekao je Durov za Reuters. "Tužan je to prizor države koja se boji vlastitog naroda."

Potpuno blokiran WhatsApp

Kremlj je prošlog mjeseca također potpuno blokirao WhatsApp zbog nepoštivanja lokalnog zakona. Vlasnik aplikacije, tehnološki div Meta, osudio je taj potez kao korak unatrag za sigurnost ljudi u Rusiji.

Neki mladi Rusi obećali su da će zaobilaziti zabrane prelaskom na različite VPN-ove, ne zbog politike, već jednostavno kako bi koristili zapadne aplikacije poput Instagrama i Snapchata. "Ako ti prilično stari političari žele sve blokirati, zašto nisu napravili neke ruske aplikacije koje su zanimljive?" rekao je Andrej, koji je odbio otkriti svoje prezime.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.