Iako su cijene nafte posljednjih dana osjetno pale, vozači u Sjedinjenim Američkim Državama još uvijek ne osjećaju značajnije pojeftinjenje goriva na benzinskim postajama. Zbog toga je američki predsjednik Donald Trump javno prozvao velike naftne kompanije, optuživši ih da neopravdano zadržavaju visoke cijene i na račun građana ostvaruju dodatnu zaradu. U objavi na društvenoj mreži Truth Social Trump je poručio da cijene goriva ne padaju dovoljno brzo unatoč snažnom padu cijene sirove nafte na svjetskom tržištu.
"Velike naftne kompanije ne snižavaju cijene goriva razmjerno padu cijene nafte koju kupuju. Cijene nafte padaju kao kamen, a potrošači su ti koji plaćaju račun. Naložio sam Ministarstvu pravosuđa da odmah ispita situaciju," napisao je Trump. No, kako ističe CNN, slične optužbe mogle su se čuti i prije nekoliko godina. Tijekom energetskog šoka 2022. godine, nakon ruske invazije na Ukrajinu, tadašnji predsjednik Joe Biden također je optuživao naftnu industriju da povećava profite dok Amerikanci plaćaju rekordno skupo gorivo.
Prema analizi CNN-a, problem je ipak složeniji nego što se na prvi pogled čini. Maloprodajne cijene goriva uglavnom ne određuju velike naftne kompanije, nego deseci tisuća neovisnih vlasnika benzinskih postaja koji cijene formiraju prema veleprodajnim troškovima nabave goriva. Istodobno, ni cijene nafte ni veleprodajne cijene benzina ne određuju izravno naftne tvrtke, već globalna tržišta sirovina. Zbog toga poremećaji u svjetskoj opskrbi energentima mogu utjecati na cijene goriva u SAD-u čak i kada se relativno malo nafte iz kriznih područja koristi na američkom tržištu.
CNN navodi da je Trump u pravu kada kaže da cijene goriva sporije padaju nego što građani očekuju. Međutim, ekonomisti ističu kako je riječ o dugogodišnjoj tržišnoj pojavi, a ne nužno o manipulaciji cijenama. Naime, tijekom razdoblja rasta cijena benzinske postaje često kupuju gorivo po višim cijenama te ga kasnije moraju prodavati kako bi pokrile troškove zaliha. Kada veleprodajne cijene počnu padati, vlasnici postaja obično ne spuštaju cijene odmah jer nastoje nadoknaditi prethodne gubitke i prodati postojeće zalihe kupljene po skupljim uvjetima.
U industriji se zato već desetljećima koristi izraz da cijene goriva „rastu poput rakete, a padaju poput pera“. Drugim riječima, poskupljenja se na benzinskim postajama vide gotovo trenutačno, dok pojeftinjenja do potrošača stižu znatno sporije. Analitičari smatraju da je politički mnogo jednostavnije za visoke cijene okriviti „veliku naftu“ nego građanima objašnjavati složene mehanizme globalnog tržišta energenata. Trump tako nije prvi američki predsjednik koji je zbog skupog goriva uperio prst u naftnu industriju, a po svemu sudeći neće biti ni posljednji.