RIJEČ ZNANSTVENIKA

Što dosad znamo: Osim pluća, korona napada i krvne žile, bubrege, jetru...

Foto: LA7 PIAZZAPULITA/REUTERS/PIXSELL
Što dosad znamo: Osim pluća, korona napada i krvne žile, bubrege, jetru...
30.04.2020.
u 07:00
Otkrivaju nam ugledni hrvatski znanstvenici Ivan Đikić i Dragan Primorac
Pogledaj originalni članak

Da bismo se protiv njega efikasno borili, neprijatelja treba dobro poznavati, stoga znanstvenici diljem svijeta već mjesecima neumorno provode istraživanja o koronavirusu SARS-CoV-2 i bolesti COVID-19.

U svjetskim je medijima tako objavljeno da najnovija istraživanja pokazuju kako je još jedna česta komplikacija među bolesnicima na intenzivnom liječenju – stvaranje krvnih ugrušaka. To smrtonosno iznenađenje COVID-19 opasno je za udove jer može dovesti do amputacije, no ako ugrušci dospiju u pluća, srce ili mozak, to može rezultirati i smrtonosnom plućnom embolijom te srčanim i moždanim udarom.

Komplikacije s ugrušcima

U nedavnoj studiji koju su proveli nizozemski znanstvenici otkriveno je da je 31 od 184 pacijenta uključena u istraživanje imao komplikacije s ugrušcima, što je iznimno visok postotak. Također, međunarodni tim stručnjaka iz New Yorka objavio je u časopisu Journal of The American College of Cardiology da je rizik od pojave ugrušaka toliko visok da bi pacijenti oboljeli od COVID-19 “trebali preventivno dobivati lijekove za razrjeđivanje krvi”. No liječnici su dodali i da, iako antikoagulansi kod nekih pacijenata djeluju vrlo učinkovito,  kod drugih nisu djelotvorni jer su ugrušci premaleni. Riječ je, naime, o mikrougrušcima, kojih su neki pacijenti imali toliko u plućima da im respiratori nisu mogli pomoći.

Nova saznanja o bolesti COVID-19 komentirao nam je i hrvatski poznati znanstvenik prof. dr. sc. Ivan Đikić sa sveučilišta Goethe u Frankfurtu koji je podsjetio da se ova bolest uzrokovana infekcijom SARS-CoV-2 virusom, u većini slučajeva i dalje prezentira kao vrlo blaga i gotovo bezsimptomatska.

No što sve znamo o njoj kada se pojave teži simptomi?

– Kada se pojave simptomi, karakterizirani su kašljem, visokom temperaturom ili teškim disanjem. U bolnicama je primijećeno još dosta drugih simptoma poput gubitka mirisa i okusa, pritiska u grudima, problema s bubrezima, ugrušaka, pojave krvarenja u plućima… Nedavno je zabilježena i zahvaćenost krvnih žila upalnim reakcijama – nabraja Đikić moguće komplikacije vezane uz COVID-19. Napominje i kako je važno da ni jedan od tih simptoma kao ni svi zajedno nisu dovoljni za dijagnozu COVID-19. Jedina potvrda bolesti je pozitivan test na prisutnost virusa.

No zašto uopće ima toliko različitih simptoma?

– Vjeruje se zbog toga što virusi napadaju sve stanice koje imaju ACE-2, protein koji djeluje kao receptor za ulazak virusa, a nalazi se često u plućima, srcu, bubrezima i crijevima. Stoga i najveći broj simptoma dolazi iz tih organa. Zadnji nalazi ukazuju da virus može ući i u endotelne stanice krvnih žila gotovo svih organa i uzrokovati smrt endotelnih stanica te lokalnu upalu, kao i regrutiranje imunoloških stanica. Kako su krvne žile jako važne za opskrbljenost kisikom i metabolitima svih organa, njihova nefunkcionalnost ima za posljedicu nekrozu i nefunkcionalnost tih organa – objašnjava Đikić te dodaje kako je druga važna funkcija krvnih žila održavanje krvnog tlaka te utjecaj na srčane funkcije.

– Stoga su osobe koje puše i koje su pretile posebno osjetljive na upalne procese unutar krvnih žila, a poznato je da pacijenti i osobe s visokim tlakom spadaju u najriskantniju skupinu – zaključuje Đikić.

I znanstvenici koji su radili na istraživanju povezanosti stvaranja krvnih ugrušaka kod pacijentica s COVID-19 upozorili su upravo na to da pacijenti s težim oblikom COVID-19 često otprije pate od neke bolesti, poput bolesti srca ili pluća te su oni sami po sebi povezani s većim rizikom od razvoja tromboze. Također, i sam boravak na odjelu intenzivne skrbi povećava rizik jer pacijenti ondje dulje vrijeme nepomično leže, što pogoduje razvoju ugrušaka.

Javljaju se i superinfekcije

Poznati hrvatski znanstvenik prof. dr. sc. Dragan Primorac također nam je već prenio kako su prve relevantne studije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 u svijetu pokazale da je klinička prezentacija pacijenata zaraženih SARS-COV-2 virusom raznolika, a simptomi koji se mogu pojaviti uključuju temperaturu, osjećaj slabosti, suhi kašalj, bol u mišićima, dispneju (otežano disanje), dok su nešto rjeđi simptomi proljev i mučnina, glavobolja, hemoptiza (iskašljavanje krvi), produktivni kašalj i bol u prsima. Iako se najčešće spominjala razvijena upala pluća, pokazalo se da taj virus napada i druge organe.

– Uz respiratorne simptome, u pacijenata oboljelih od COVID-19 utvrđeno je postojanje višeorganske zahvaćenosti uključujući deficijenciju stanične imunosti, aktivacije koagulacije, oštećenja miokarda, kao i oštećenja jetre i bubrega. Niz je pacijenata, naime, pokazivao znakove oštećenja jetre s povišenjem vrijednosti tipičnih jetrenih enzima, a došlo je i do oštećenja funkcije bubrega – piše profesor Primorac te, pozivajući se na rad objavljen u poznatom medicinskom časopisu Lancet, dodaje kako je kod prvih analiziranih pacijenata u najvećem slučaju bila potrebna terapija kisikom, no kod oboljelih je uvedena i dodatna antibiotska terapija zbog bakterijske superinfekcije, terapija protiv gljivičnih infekcija, antivirusna terapija... 

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.