Predsjednik Donald Trump izravno povećava utjecaj Sjedinjenih Država u ruskoj sferi interesa. Armenski i azerbajdžanski čelnici u petak bi u Bijeloj kući trebali potpisati mirovni sporazum kojim bi se mogao završiti dugotrajan sukob između dvije zemlje, a sporazum predviđa veliku ulogu za Ameriku u tom dijelu svijeta.
Naime, sporazum bi prema najavama u SAD-u trebali potpisati armenski premijer Nikol Pašinjan i azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev, što Trump na društvenim mrežama najavljuje i slavi kao još jedan mirovni uspjeh svoje vlade. "Mnogi su lideri pokušali završiti taj rat, ali bez uspjeha, sve do sada, zahvaljujući 'TRUMPU'", napisao je predsjednik Amerike na mreži Truth Social.
Armenija i Azerbajdžan u sukobu su još od kraja 1980-ih, kada su obje bile članice Sovjetskog Saveza, i to zbog azerbajdžanske regije Gorski Karabah koju su vrlo dugo kontrolirali Armenci, ali su Azerbajdžanci u ofenzivama 2020. i 2023. vratili kontrolu nad čitavim prostorom. Dvije su zemlje nakon toga dogovorile mirovni sporazum u ožujku ove godine, ali ga još nisu potpisale.
Nakon više ratova, najvažnije sporno pitanje ostalo je ono o povezanosti Azerbajdžana. Ta je zemlja razdvojena na dva dijela jer regija Nahičevan nije teritorijalno povezana s ostatkom države, a između stoji armenski teritorij. Sada Azerbajdžan, koji se u regiji prometnuo u jaču i utjecajniju zemlju od Armenije, pritišće Armeniju da mu dozvoli uspostavu prometnog, cestovnog koridora putem svojeg teritorija.
U tu priču ulaze Amerikanci koji bi u sklopu sporazuma, o čemu pišu zapadni mediji, trebali dobiti koncesijska prava nad tim prometnim koridorom na 99 godina. Koridor još nije izgrađen, i ne bi ga trebala graditi američka država, već bi sporazum pozvao privatne tvrtke da ga razviju. Sam bi koridor trebao dobiti ime po američkom predsjedniku – Trumpov put za međunarodni mir i prosperitet (TRIPP). Drugim riječima, nad tim komunikacijskim pravcem kontrolu bi preuzeli Amerikanci jer si Armenci i Azerbajdžanci međusobno ne vjeruju pa su prepustili rješavanje tog pitanja Trumpu, a u tom procesu više ne žele Moskvu.
No, radi se o prostoru koji Rusija vidi kao svoju sferu utjecaja. Nakon rata 2020., Rusija je pomogla potpisivanju sporazuma između Armenije i Azerbajdžana, i u Gorski Karabah je poslala nekoliko tisuća vojnika kao mirovne trupe, no one se nisu miješale kada je Azerbajdžan pokrenuo novu ofenzivu prije dvije godine, i u međuvremenu su se povukle. To znači da je dio svijeta u kojem su glavnu riječ imali Rusi sada primat preuzela Amerika.
Ako Pašinjan i Alijev dogovore nešto, zbog velikog međusobnog nepovjernja nije sasvim jasno hoće li se dvije zemlje i pridržavati dogovora. Sporazum ima i svoje protivnike, među kojima su susjedne sile Iran i Rusija koje su javno rekle da se protive rastu američke uloge u regiji. Također ga i armenska oporba vidi kao "kapitulaciju" jer smatra da njihova zemlja nije dobila praktički ništa za niz ustupaka koje je dala Azerbajdžanu.