Bill McGuire, umirovljeni profesor geofizičkih i klimatskih opasnosti na londonskom UCL-u, upozorava da bi trenutni El Niño mogao izazvati jedno od najvećih globalnih vremenskih poremećaja u posljednjih tisuću godina s posljedicama koje će se osjećati kroz cijelu 2027. godinu. McGuire za Guardian podsjeća da El Niño nastaje zagrijavanjem središnjeg i istočnog dijela ekvatorijalnog Tihog oceana, u sklopu prirodnog ciklusa koji se izmjenjuje s hladnijom fazom La Niña. Dok se "super" El Niño definira zagrijavanjem od 2°C ili više, profesor upozorava da bi ovaj mogao dosegnuti čak 4°C, zbog čega smatra da bi prikladniji naziv bio "hiper" El Niño.
Iako je riječ o prirodnoj pojavi staroj stotinama milijuna godina, McGuire naglašava ključnu razliku: ovaj se El Niño događa u vrijeme ubrzanog globalnog zatopljenja, što dodatno pojačava njegove učinke i vodi prema sve ekstremnijim vremenskim uvjetima. Profesor upozorava da bi Britanija mogla očekivati oluje i poplave "možda čak i epskih razmjera", pozivajući se na iskustvo iz sezone 2015.–2016., kada je prethodni veliki El Niño donio najekstremnije poplave ikad zabilježene u zemlji. Dodatnu opasnost, prema njegovim riječima, predstavljaju stabla oslabljena ovogodišnjim sušama, koja bi mogla biti srušena u nadolazećim olujama, dok bi kasnije tijekom zime u zemlju mogao prodrijeti i arktički zrak.
McGuire posebno upozorava na ekonomske posljedice, podsjećajući da je super-El Niño iz 1997.–1998. globalnom gospodarstvu nanio štetu više nego dvostruko od gubitaka uzrokovanih recesijom 2008. godine. Prema njegovim riječima, negativni ekonomski učinci mogu potrajati i do 14 godina nakon vrhunca pojave. Budući da je El Niño s kraja devedesetih dosegnuo 2,4°C, a trenutni je već premašio 2,7°C, profesor smatra da ne bi trebalo iznenaditi ako se to odrazi i na sigurnost opskrbe hranom te troškove života u Britaniji.
Iako smatra da će Ujedinjeno Kraljevstvo proći relativno bolje, McGuire ističe da se posljedice već snažno osjećaju drugdje. Indija bilježi najslabiji monsun u posljednja dva desetljeća. Kako El Niño kasnije ove godine dosegne vrhunac, profesor najavljuje obilne kiše, poplave i klizišta na zapadnoj obali Južne Amerike i zapadu SAD-a, dok Amazonija, južna i jugoistočna Azija te Australija mogu očekivati toplinske valove, suše i požare. Kao rijetku pozitivnu vijest, McGuire navodi da se aktivnost atlantskih uragana u godinama El Niña obično smanjuje, no upozorava da to nadmašuje pojačana aktivnost pacifičkih tajfuna.
Posebnu pažnju profesor posvećuje Kaliforniji, koja se, prema njegovim riječima, priprema za najgori mogući scenarij, takozvani ARkStorm, teoretsku megaoluju nadahnutu velikom poplavom iz 1862. godine kada je pod vodom završilo 480 kilometara Središnje doline. Ako se taj scenarij ostvari, McGuire upozorava na moguće poplavljivanje milijuna domova i poduzeća, dugoročnu štetu na infrastrukturi i gospodarske gubitke s dodatnim udarom na globalno gospodarstvo zbog izloženosti tehnoloških kompanija sa sjedištem u toj državi. Na kraju, profesor procjenjuje da će se učinci ovog El Niña osjećati sve do 2027. godine, zbog čega gotovo sigurno očekuje da će ta godina biti najtoplija ikad zabilježena s prosječnom globalnom temperaturom koja bi mogla doseći, ili čak premašiti, 1,6 do 1,7°C iznad predindustrijske razine.