Postoji mogućnost da bi iduća godina mogla biti najtoplija ikada zabilježena, jer se očekuje pojava “Super El Niño” fenomena.
Ovaj prirodni klimatski fenomen nastaje kada postoji duže razdoblje povišenih temperatura površine mora u središnjem i istočnom dijelu ekvatorijalnog Pacifika.
Nadolazeći El Niño mogao bi dovesti do ekstremnih vremenskih uvjeta, kao i do nestašica hrane i velikih humanitarnih problema diljem svijeta.
Satelit Sentinel-6 Michael Freilich promatra Kelvinove valove na površini mora, piše ladbible.
Kako se ovi valovi toplije vode kreću prema istoku preko Pacifika, NASA je zabilježila satelitske slike koje pokazuju promjene u razini mora prije početka El Niña.
Posljedice na svakodnevni život
Očekuje se da će fenomen nastupiti kasnije tijekom godine, što bi u nekim regijama moglo izazvati obilne padaline, dok bi druge mogle ostati bez njih. Upozorava se da će to utjecati na svakodnevni život i globalnu ekonomiju.
Nekoliko ovih toplih valova već je uočeno na satelitskim podacima iz 2026. godine, pokazujući veliko područje zagrijane vode u Pacifiku kod obale Južne Amerike.
NASA objašnjava da se voda širi kada se zagrijava, pa porast razine mora ukazuje na porast temperature oceana.
Satelit Sentinel-6 Michael Freilich, lansiran 2020. godine u suradnji s ESA-om (Europskom svemirskom agencijom) u okviru EU Copernicus programa, mjeri visinu razine mora diljem oceana svakih 10 dana s vrlo velikom preciznošću.
U slučaju El Niña, satelit prati tzv. Kelvinove tople valove.
"Ovi valovi se obično formiraju nakon kratkih razdoblja kada vjetrovi iznad zapadnog dijela ekvatorijalnog Pacifika promijene smjer iz uobičajenog istok–zapad u zapad–istok”, objašnjava NASA. “To, zajedno s općim slabljenjem istočnih vjetrova duž ekvatora, dovodi do zagrijavanja vode i porasta razine mora.”
Topli Kelvinovi valovi često prethode El Niño događajima.
Istraživač Josh Willis rekao je da je ovogodišnji događaj počeo kasnije nego veliki El Niñi iz 2015. i 1997. godine, ali da bi mogao jačati.
Najjači El Niño do sada bio je onaj iz 1990-ih, koji je uzrokovao smrt oko 23.000 ljudi i štetu od 21 do 28 milijardi funti.
Fenomen je tada izazvao poplave, ciklone, suše i požare, prenosi Radiosarajevo.ba.
U prosincu 2015. godine, u Velikoj Britaniji su zabilježene neke od najgorih poplava u povijesti, što se također povezivalo s El Niñom.
Kako nastaje El Niño godina?
Sve počinje s tzv. pasatnim vjetrovima, koji stalno pušu oko ekvatora i obično idu od istoka prema zapadu. U Pacifiku to znači od Amerike prema Australiji i Novom Zelandu.
Vjetrovi guraju toplu vodu prema zapadu, gdje je zagrijava sunce, pa se tamo formira topla i vlažna atmosfera s čestim padalinama. U isto vrijeme, hladna voda iz dubine oceana dolazi na istoku.
Tijekom El Niño godina, ovaj sustav se poremeti.
Kada pasatni vjetrovi oslabe ili promijene smjer, razlika u temperaturi između istoka i zapada se smanjuje, pa se i inače hladni dijelovi oceana zagrijavaju.
To mijenja obrasce padalina i vjetrova diljem Pacifika, što ima posljedice i na globalne vremenske prilike.