ostvaren cilj

Španjolci s više od 71 posto cijepljenih u europskom vrhu

Španjolci s više od 71 posto cijepljenih u europskom vrhu
06.09.2021.
u 13:24
Pogledaj originalni članak

Dok su Sjedinjene Države morale nuditi gotovinu ili besplatno pivo onome tko pristane na cijepljenje, a Francuska obvezala svoje zdravstvene radnike na uzimanje cjepiva, u Španjolskoj se i bez takvih inicijativa cijepilo više od 70 posto stanovnika čime je ta zemlja prošli tjedan ostvarila svoj cilj.

Nakon što je 96-godišnja Araceli Rosario pružila ruku 27. prosinca, pa postala prva Španjolka s primljenim cjepivom protiv bolesti covid-19, deseci milijuna ljudi slijedili su njen primjer.

“Osjetila sam samo mali ubod, hvala Bogu”, rekla je tada Rosaio, najstarija stanovnica umirovljeničkog doma Los Olmos de Guadalajara. “Vidjet ćemo hoćemo li se svi dobro ponašati i doprinijeti odlasku virusa”, dodala je u zemlji gdje je lani 47 milijuna stanovnika bilo zaključano u kućama sto dana tijekom izvanrednog stanja.

Dosad je s obje doze cijepljeno 100 posto osoba starijih od 80 godina, osjetno iznad prosjeka Europske unije od 85 posto.

Španjolska je trenutno prva zemlja po broju cijepljenih maloljetnika, a iznad prosjeka je u svim dobnim skupinama, podatak je Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti.

Stanovnici ovih dana nastavljaju dolaziti u bolničke centre po cjepivo ali ondje više nema redova kao ranije. Sada se može pristupiti i bez prethodne najave ili registracije.

“Kako to da se još niste cijepili?”, pita medicinska sestra 35-godišnju Raquel dok joj prilazi s cjepivom u središnjem Madridu. Raquel, koja se upravo vratila s godišnjeg odmora, jedina se nije bila cjepila u kompaniji gdje radi s 15 osoba na uvozu i izvozu prehrambenih proizvoda. U ponedjeljak je broj cijepljenih s obje doze iznosio 71,53 posto populacije.

Analitičari u Španjolskoj ukazuju na brojne razloge uspjeha kampanje cijepljenja u toj zemlji.

“Mi Španjolci smo solidarni i navikli živjeti u skupini, uvijek okruženi drugim ljudima. Zbog toga smo svjesni da neke stvari treba raditi zbog drugih a ne samih sebe”, kaže Manuel Franco, epidemiolog i profesor sa Sveučilišta Alcalá de Henares.

Premda nošenje maski na ulicama više nije obavezno, većina stanovnika Madrida i dalje ih nosi bez obzira na to što su se cijepili jer su svjesni da se i kao cijepljeni mogu zaraziti pa virus prenijeti drugima. U zatvorenim prostorima poput autobusa i trgovina i dalje su obavezne maske pa je nemoguće vidjeti nekoga  bez njih. Za njihovo nošenje nije potrebna nikakva prisila već samo želja da se virus ne prenese drugima.

“Kada je riječ o solidarnosti s drugima imamo primjer i prije izbijaja pandemije. Španjolska je u svjetskom vrhu u doniranju organa”, napominje Franco.

Nesolidarni su jedino alkoholizirani mladi koji se masovno noću okupljaju na gradskim trgovima, pa sukobljavaju s policijom koja pak takva okupljanja vidi kao novi izvor zaraze.

Jaime Pérez Martín, član Španjolske udruge za cijepljenje, kaže kako u toj zemlji već godinama postoji “snažno ukorijenjen program cijepljenja”. Postotak djece cijepljene protiv bolesti poput hepatitisa B ili protiv meningokoka godinama se drži na razini iznad 97 posto. Kampanje cijepljenja protiv gripe također su bile uspješne.

“Kada se pojavilo cjepivo za koronavirus samo je trebalo nastaviti dobar ritam od ranije”, ističe Pérez Martín.

U Španjolskoj je bitan još jedan faktor s obzirom da su u ovoj pandemiji najranjivije starije osobe.

“Obiteljske veze su jako čvrste. Djedovi i bake, roditelji i djeca su stalno zajedno, često žive skupa ili provode puno vremena zajedno. To je vjerojatno potaknulo i brojne mlade na cijepljenje”, kaže Pérez Martín.

Epidemiolog Daniel López Acuña dodaje kako Španjolci imaju povjerenja u svoj zdravstveni sustav.

“Naše javno zdravstvo je još od 1980-ih godina učinilo napor kako bi primarnu zaštitu približilo stanovnicima. Danas stoga postoji kontinuirana i tečna komunikacija između domova zdravlja i korisnika. Ona je maksimalno prisna”, objašnjava.

U Španjolskoj, za razliku od Francuske i Njemačke, nema masovnih pokreta protiv cijepljenja niti uličnih prosvjeda. Oni koji se nisu cijepili kao razlog uglavnom navode “da im se ne žuri” ili da “žele vidjeti reakciju drugih na cjepivo”, ali ne odbijaju kategorički cjepivo. Političke stranke nisu koristile strah od cijepljenja u političke svrhe.

Kada je međutim Centar za sociološka istraživanja (CIS) u studenom objavio rezultate prve ankete, vlasti su se uznemirile. Tada je 44 posto ispitanika reklo kako neće uzeti cjepivo kada ono bude odobreno dok ih je samo 40 posto reklo da hoće. No kako je kampanja cijepljenja odmicala poraslo je i povjerenje u cjepivo. U svibnju je 82,2 posto ispitanika reklo kako će se cijepiti.

“Važno je da sada slušamo one koji se nisu cijepili ili koji imaju sumnje. Potrebno je shvatiti one koji se nisu cijepili i njihove razloge”, kaže profesor Franco.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.