Stanovnici jednog rumunjskog sela Puiesti bili su u šoku. U utorak prije podne (25.12.2025.), ruski dron srušio se na imanje u selu, 50 kilometara od granice Rumunjske s Moldavijom. Uplašeni vlasnik imanja rekao je lokalnim medijima da je bio sa svojom obitelji u kući kada je čuo veoma snažnu eksploziju. Dron je udario u drvo. Mnogi mještani su kasnije izjavili za rumunjske medije da se boje rata i da „pakuju kofere i odlaze“, piše DW.
Gotovo istovremeno, u Moldaviji je ruski dron pao na krov hangara u selu Cuhurestii de Jos, 15 kilometara od ukrajinske granice. I tamo su stanovnici prestrašeni. „Probudiš se ujutro i ne znaš što te čeka“, rekla je jedna starija mještanka moldavijskoj televiziji JurnalTV.
Nije zavladao strah samo kod stanovnika ova dva sela, nego i u široj javnosti Moldavije i Rumunjske. U utorak (25.11.2025.) ove dvije zemlje doživjele su dosad najteže povrede svog zračnog prostora od strane Rusije od početka sveobuhvatnog napada na Ukrajinu. Tijekom masivnog raketnog napada na Ukrajinu tog jutra, ukupno šest ruskih dronova ušlo je u moldavijski zračni prostor.
U Rumunjskoj se dron, koji je pao na Puiestiju, navodno više sati nalazio u zračnom prostoru ove zemlje, praveći veliku putanju iznad istočnog dijela zemlje. Stanovnici nekoliko okruga dobili su upozorenja putem mobilnih telefona. U vojno gotovo nezaštićenoj Moldaviji ne postoji funkcionalna protuzračna obrana, tako da zemlja nije mogla oboriti letjelice. U NATO-članici Rumunjskoj situacija je drugačija: četiri borbena aviona NATO-a, među njima dva s njemačkim pilotima, poletjela su, ali su dron navodno više puta izgubili iz vida, oklijevajući oboriti ga.
Dva drona koja su pala nisu bila naoružana eksplozivom. U ruskim napadima na Ukrajinu ovakve letjelice često služe za obmanu protuzračne obrane, ali mogu biti korištene i za izviđanje. Putanje dronova, koji su ušli u moldavijski i rumunjski zračni prostor, upućuju na to da ih je Rusija namjerno usmjerila ka ovim zemljama. One su navodno letjele s Krima preko Crnog mora do delte Dunava, zatim u južni i centralni dio Moldavije te na istok Rumunjske. No, za razliku od poljske vlade, koja je u rujnu 2025. optužila Rusiju da je namjerno uputila dron u Poljsku, moldavijske i rumunjske vlasti nisu iznosile takve optužbe.
Za Moldaviju i Rumunjsku ruski rat protiv Ukrajine sve je više dio svakodnevice. Mnogi se, posebno u Rumunjskoj kao NATO-članici, pitaju što se još mora dogoditi da bi vlasti i NATO snage na rumunjskom tlu odlučnije reagirale protiv ovakvih incidenata. Zanimljivo je i da se najveća NATO baza u jugoistočnoj Europi nalazi nedaleko od rumunjske luke Konstanca na Crnom moru.
„To je neshvatljivo“, komentirao je u utorak voditelj televizije Digi24: „Zakoni o obaranju dronova su doneseni, naređenja izdata, vojnici su imali slobodne ruke, a dron ipak nije oboren.“ Rumunjski ministar obrane Ionut Mosteanu, inače odlučan pristalica pomoći Ukrajini, teško je pronalazio objašnjenja. „Nismo u ratu“, rekao je, „ne možemo tek tako pucati, a da ne mislimo na posljedice.“
U veljači 2025. rumunjski parlament usvojio je izmjenu zakona koja omogućava obaranje dronova u rumunjskom zračnom prostoru – što ranije nije bilo moguće. Zakon je stupio na snagu u svibnju 2025. To što se od tada nijedan ruski dron nije oboren, sadašnji predsjednik Rumunjske, Nicusor Dan, koji je na funkciju došao u svibnju 2025., ne vidi kao problem.
U srijedu je dao iznenađujuće umirujuću izjavu za rumunske medije: „Svi ti dronovi, koji s vremena na vrijeme uđu u naš zračni prostor – pa to su nezgode.“ Takvi incidenti dešavaju se, tvrdi, na mnogim mjestima u Europi. „Riječ je o tehničkim problemima.“ Pritom, nije precizirao što točno znači „tehnički problemi“. Potpuno drugačiji stav ima bivši predsjednik Rumunjske Traian Basescu, poznat po oštrim izjavama u pravcu Rusije. Na televiziji Digi24 je rekao: „Država koja poštuje samu sebe, ne dopušta da njen zračni prostor postane šetalište za ruske dronove.“