Sve su češća upozorenja da Rusija predstavlja prijetnju i za Njemačku. Predsjednik Saveznog ureda za zaštitu ustavnog poretka Sinan Selen rekao je u ponedjeljak (12. listopada) u Berlinu da prikriveni napadi i pokušaji Rusije da destabilizira Njemačku i druge europske države „nisu prolazna pojava, nego dugoročno osmišljen hibridni napad“.
Prema Selenovim riječima, ruska prijetnja ne bi nestala ni završetkom rata u Ukrajini. „Rusija nastoji potpuno prekrojiti kartu Europe i redefinirati vlastitu ulogu u Europi i svjetskoj politici. Rusiju ćemo i dalje gledati kako provodi agresiju ne samo u Ukrajininego i na Baltiku, u Poljskoj, a prije svega i u Njemačkoj“, piše DW.
Rusija je još uvijek zaokupljena ratom u Ukrajini
Ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt ovako opisuje trenutačnu prijetnju: „Naša zemlja nije u ratu, ali smo svakodnevno meta hibridnog ratovanja.“ Cilj Rusije nije vojno poraziti Njemačku, „nego nas politički i društveno oslabiti“.
Stručnjaci za sigurnost, međutim, nisu sigurni da je Rusiji doista stalo samo do političkog i društvenog utjecaja. Politolog Carlo Masala još je prošle godine na javnom servisu ARD rekao: „Rusija se priprema za veliki rat.“ Pritom nije mislio samo na kibernetički rat. S tom se procjenom slaže i glavni inspektor Bundeswehra Carsten Breuer, najviši vojni dužnosnik njemačkih oružanih snaga.
Rusija je još uvijek u velikoj mjeri zaokupljena ratom u Ukrajini. Ni glavni tajnik NATO-a Mark Rutte ne smatra da trenutačno postoji neposredna vojna prijetnja teritoriju Atlantskog saveza. Međutim, prema podudarnim procjenama vojnih stručnjaka, europskih obavještajnih službi i njemačkog Ministarstva obrane, Rusija će najkasnije do 2029. raspolagati ljudstvom i opremom potrebnima za vođenje konvencionalnog rata protiv NATO-a. Ruska vojna industrija radi punim kapacitetom, a Moskva planira povećati broj pripadnika oružanih snaga na 1,5 milijuna.
Stefan Meister, stručnjak za istočnu Europu iz Njemačkog društva za vanjsku politiku, smatra da je Rusiji u ovom trenutku stalo do nečeg drugog: „Mislim da Rusija trenutačno nije zainteresirana za izravan vojni sukob s NATO-om. Ona želi testirati NATO i pokazati njegove slabosti“, rekao je Meister za DW.
Vojni sukob izazvan pogreškom?
Primjer za to je neuspjeli pokušaj napada dronom s eksplozivom na ukrajinske transportne zrakoplove u zračnoj luci Leipzig/Halle u kolovozu. Preko Leipziga se doprema velik dio vojne pomoći Ukrajini. Njemačka vlada ubrzo je zaključila da iza tog pokušaja stoji Rusija te je to potom javno priopćila.
Stručnjak za sigurnost Nico Lange tada je za DW rekao da je bila velika sreća što eksploziv nije detonirao:
„Iskreno govoreći, to je bila čista slučajnost, a ne rezultat njemačkih obrambenih mjera.“ Zašto je na meti bila upravo Njemačka? „Mislim da je Njemačka oduvijek bila jedna od glavnih meta ruskog utjecaja i hibridnog ratovanja. Rusija smatra da je Njemačka ključna za europske odluke. Njemačka sada ima i vodeću ulogu u pružanju potpore Ukrajini“, rekao je Lange.
Nakon optužbi njemačke vlade uslijedilo je ljutito poricanje iz Moskve. Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da su optužbe na račun Rusije „početak pravog rata“. Ipak, nije došlo do daljnje eskalacije.
Stefan Meister upozorava da uvijek postoji opasnost da situacija, nakon ruske provokacije i odgovarajućih protumjera, izmakne kontroli: „Možete slučajno srušiti zrakoplov koji želite potisnuti s njegove rute, pa da uslijedi reakcija druge strane. Ipak, ne mislim da Rusija trenutačno teži izravnom ratu, nego provokacijama, podjelama i širenju nesigurnosti među stanovništvom.“
AfD: Bez potpore Ukrajini ostalo bi više novca za Njemačku
Ne slažu se svi s procjenom da Rusija predstavlja prijetnju Njemačkoj, a neki vjeruju da se ta prijetnja može ukloniti. Političari, prije svega iz dijelova krajnje desne stranke Alternative za Njemačku (AfD), kao i iz lijevo-populističkog Saveza Sahra Wagenknecht, žele da Njemačka unatoč ratu u Ukrajini poboljša odnose s Rusijom, obnovi uvoz ruskih energenata i obustavi potporu Ukrajini.
Tino Chrupalla iz AfD-a početkom rujna je u kampanji uoči nekoliko pokrajinskih izbora rekao: „Ljudima je dosta te eskalacije prema Rusiji i milijardi koje se tamo bacaju, iako je to zapravo novac njemačkih poreznih obveznika.“
Poruka je došla do birača. AfD je na sva tri pokrajinska izbora u rujnu ostvario velik napredak. U Saskoj-Anhaltu osvojio je uvjerljivo najviše glasova i mogao bi u budućnosti predvoditi pokrajinsku vladu. To bi bio presedan u Njemačkoj.
Roderich Kiesewetter, stručnjak za sigurnost iz vladajuće Kršćansko-demokratske unije (CDU), u razgovoru za DW odbacio je tvrdnju AfD-a i BSW-a da bi obustava pomoći Ukrajini donijela veću sigurnost i ostavila više novca za njemačku socijalnu politiku:
„Izdvajanja za obrazovanje, socijalnu politiku i infrastrukturu moguća su samo ako živimo u slobodi i demokraciji, a prije svega u sigurnosti. Onaj tko vjeruje da ćemo imati više novca za socijalne potrebe ako prestanemo podupirati Ukrajinu i pustimo Rusiju da radi što želi, grdno se vara ili dopušta da postane oruđe ruske propagande.“
Desetljeća pacifističkog načina razmišljanja
Zbog procjene o stupnju ugroženosti u tijeku je sveobuhvatna modernizacija Bundeswehra za koju se izdvajaju velika sredstva. Njemačka vojska, međutim, teško pronalazi dovoljan broj novaka za planirano povećanje broja pripadnika. Učenici prosvjeduju protiv obveznog služenja vojnog roka, kao što su donedavno demonstrirali tražeći odlučniju zaštitu klime.
Ministar obrane Boris Pistorius iz manjeg koalicijskog partnera Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) našao se na meti kritika i ljudi iz vlastite stranke kada je rekao da Njemačka mora postati „spremna za rat“. Mnogima je to zvučalo preratoborno.
Je li Njemačka pripremljena i za vojnu prijetnju? Stefan Meister smatra da nije: „Ni najmanje. Nije dobro pripremljena ni vojno, ni u području civilne zaštite, a ni stanovništvo nije mentalno spremno. To se vidi i po prosvjedima protiv obveznog vojnog roka i vojske, koji se i dalje održavaju, iako je Njemačkoj potreban obvezni vojni rok. Desetljećima smo odgajani u duhu pacifizma i navikli smo se na zonu komfora. Mislim da je otpornost društva vrlo ograničena, ali prije svega uopće nismo mentalno pripremljeni za rat niti smo spremni za njega.“
Kancelar Friedrich Merz i njegov CDU izloženi su sve većem političkom pritisku, prije svega s desna, da smanje potporu Ukrajini. Merz, međutim, stalno naglašava da će Njemačka nastaviti podupirati Ukrajinu dok je on kancelar. Kaže da je riječ i o sigurnosti Njemačke. Nedavno je ponovno boravio u Kijevu, gdje se zajedno s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim uvjerio u razmjere razaranja koje je izazvala Rusija.
To, međutim, znači i da će se ruska prijetnja nastaviti i dodatno pojačavati, kaže Stefan Meister iz Njemačkog društva za vanjsku politiku: „Mislim da ćemo vidjeti golem porast takvih napada, poput onoga u Leipzigu, kao i provokacija dronovima. Vidjet ćemo napade na infrastrukturu, a možda i na pojedine ljude iz vojno-industrijskog kompleksa. Mislim da je to stvarna i konkretna opasnost za Njemačku u nadolazećim mjesecima.“