Američki predsjednik Donald Trump prije sastanka s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim telefonski je razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom te najavio novi summit s ruskim vođom u Budimpešti. Prethodno je Trump rekao da će s Putinom razgovarati o slanju Tomahawka u Ukrajinu prije donošenja konačne odluke. I dok cijeli svijet čeka njihov susret u Mađarskoj, ruske snage pojačavaju napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, usvajajući novu, precizniju taktiku u nastojanju da oslabe ukrajinski elektroenergetski sustav, izvijestila je Ukrainska Pravda. Dok su zimi 2022.– 2023. ruske snage koristile masovne napade s velikim brojem dronova i raketa na različite ciljeve diljem Ukrajine, sada se fokusiraju na specifične regije i ključne energetske objekte, javlja ISW. Prema izvješću, ruski napadi koncentrirani su na pogranične i prve crte bojišnice, posebice na Sumsku i Černihivsku oblast, dok se manje intenzivni, ali redoviti napadi provode na Harkivsku, Odesku, Nikolajevsku i Dnipropetrovsku oblast. Glavni cilj je uništavanje lokalnih kapaciteta za proizvodnju energije te sustava za distribuciju struje, poput trafostanica. U kolovozu i rujnu 2025. ruske snage koristile su valove bespilotnih letjelica, lansirajući 10 do 40 dronova po meti, dok sada primjenjuju učestalije napade s manjim brojem dronova, praćene masovnim raketnim udarima. Ova taktika ima za cilj stvaranje energetskog deficita, posebice u istočnoj Ukrajini, gdje je potrošnja veća, a lokalni proizvodni kapaciteti gotovo su potpuno uništeni.
Rusija je dodatno unaprijedila svoju tehnologiju, koristeći MS varijantu drona Shahed opremljenu termovizijskim kamerama, prijenosom videa i dometom do 200 kilometara. Ovi dronovi omogućuju uništavanje čak i dobro zaštićenih energetskih objekata. Takvi napadi, posebice u područjima blizu linije bojišnice, mogli bi imati i taktičke posljedice, prisiljavajući ukrajinske snage da se oslanjaju na generatore. Međutim, ruski udari na ukrajinske kopnene komunikacijske linije otežavaju opskrbu gorivom potrebnim za generatore, stvarajući dodatne ranjivosti. Ovi napadi, prema stručnjacima, imaju za cilj ne samo energetsku destabilizaciju Ukrajine, već i stvaranje šireg pritiska na civilno stanovništvo i vojne operacije tijekom zime.
Kako piše Reuters, Natalia Mešok, 59-godišnja kuharica, svakog jutra u 2 sata izlazi iz svog doma u gradu Černihivu kako bi stigla u vrtić u kojem radi. Rabi noćne sate, kada je opskrba strujom donekle stabilna, za pripremu obroka za desetke djece. U gradu koji posljednjih tjedana trpi stalne ruske napade dronovima i projektilima na energetsku infrastrukturu, redoviti nestanci struje dramatično otežavaju svakodnevicu. "Potpuno je prazno i mračno. Ponekad je pomalo strašno, ali shvatite da morate ići jer ovdje ima djece", kaže Mešok. Černihiv je jedan od prvih gradova koji su osjetili posljedice pojačanih ruskih napada na elektroenergetske i plinske objekte diljem Ukrajine, uključujući Kijev, gdje su stotine tisuća kućanstava ostale bez struje nakon napada 10. listopada.
Prema riječima Zelenskog, Rusija je u samo jednom tjednu, počevši od 6. listopada, lansirala 3100 dronova i 92 projektila na Ukrajinu. Rusija poriče da cilja civile, tvrdeći da su napadi usmjereni na smanjenje ukrajinskih vojnih kapaciteta. No, učestalost i preciznost napada posljednjih su mjeseci porasli, što navodi stručnjake da predviđaju izuzetno tešku zimu 2025./2026. godine.
Ministrica energetike Svitlana Hrinčuk izjavila je prije napada 10. listopada: "Pripremamo se za različite scenarije, uključujući i one najgore." Ruski napadi na ukrajinski energetski sustav traju od početka rata, a ove jeseni ciljaju i proizvodnju električne energije i plina te prijenosne mreže. Početkom listopada ruske snage pogodile su glavna ukrajinska plinska polja, što bi, prema riječima ministrice Hrinčuk, moglo povećati uvoz plina za trećinu. Ukrajina, s druge strane, pojačava napade na ruske rafinerije nafte, prouzročivši nestašice goriva u Rusiji. Centralizirani sustav grijanja, naslijeđen iz sovjetskog doba, ključan je za milijune Ukrajinaca tijekom zime, kada temperature često padaju ispod nule. Ako taj sustav ne bude potpuno funkcionalan, električna energija neće moći nadoknaditi manjak. Neki političari savjetuju stanovnicima gradova da potraže smještaj na selima, gdje mogu koristiti izravne opskrbe plinom ili drva za grijanje. Ove godine, prvi put od početka rata u veljači 2022., vlada je najavila mogućnost ograničenja opskrbe plinom za kućanstva, ne samo strujom.