Ruski predsjednik Vladimir Putin, prema riječima bivšeg šefa MI6, namjerava osvojiti puno više od same Ukrajine. Daleko od toga da je zabrinut zbog nedavnih mini prijetnji Donalda Trumpa o povećanju sankcija ili pogođen iritacijom američkog predsjednika zbog ruskog odugovlačenja oko primirja, Putin nastavlja raditi što mu se prohtije. Takvo ponašanje podudara se s neobično oštrom porukom bivšeg šefa obavještajne službe Sir Alexa Youngera koji, nakon života provedenog u sjeni špijunaže, ima jednostavnu poruku: "Ako mu se ne suprotstavite, vratit će se po još – koliko nam još puta to treba reći?".
Putinov najnoviji potez je trodnevno primirje od 8. svibnja u znak obilježavanja ruske godišnjice pobjede nad nacističkom Njemačkom. Njegovo posljednje uskrsno primirje ignorirale su njegove vlastite trupe. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ponovno je razotkrio svoj blef tražeći bezuvjetni prekid neprijateljstava dok ne započnu širi pregovori. No, tu su ideju osujetili američki pregovarači koji su većinu ruskih ciljeva već usvojili kao prva načela prije bilo kakvih razgovora. U posljednje vrijeme među njima su i Trumpove ponovljene izjave da je Krim, koji je Rusija okupirala 2014. godine, izgubljen slučaj za Kijev, piše Independent.
Zelenskog će ohrabriti potpisivanje sporazuma o mineralima s Trumpom nakon niza diplomatskih pregovora između Kijeva i Washingtona, čime će se osigurati da SAD ima određenu financijsku ulogu u budućnosti njegove zemlje. Svaka američka vojna pomoć, od trenutka kada ukrajinski parlament ratificira sporazum, bit će vrijedna u dolarima i dobit će kredit u zajedničkom američko-ukrajinskom investicijskom fondu u zamjeni minerala za oružje. Vrijedit će samo za buduću eksploataciju resursa, tako da SAD ima financijski poticaj da nastavi podržavati Ukrajinu. Ali Rusija će se nadati, na kraju bilo kakvih budućih mirovnih pregovora, da će osigurati sporazum o zadržavanju dijelova Ukrajine koje je već zauzela. SAD i Rusija su se unaprijed dogovorile da će Zelenski to morati prihvatiti od samog početka bilo kakvih razgovora. Međutim, ulozi su znatno veći za širu regiju.
"Rat u Ukrajini definirat će europsku sigurnost, čak i nakon 2025. Rusija će dodatno intenzivirati korištenje hibridnih sredstava, uključujući sabotaže i kampanje zlonamjernog utjecaja", kaže se u najnovijem godišnjem izvješću danske obavještajne službe.
"Nadalje, Rusija će vjerojatno postati spremnija izazvati zemlje NATO-a svojim vojnim sredstvima. Posljedično, vojna prijetnja Rusije će se povećati u nadolazećim godinama", dodaje se. Trenutno, na frontu u Ukrajini, vojnici su iscrpljeni i izmučeni, ali i duboko frustrirani pretpostavkom da gube rat iscrpljivanjem i da je ruska pobjeda neizbježna. Tri godine nakon potpune invazije ruskih snaga, saveznici Kijeva, kao i SAD, čine se zbunjenima oko toga gubi li Ukrajina, je li zaglavljena u pat poziciji ili bi zapravo mogla pobijediti.
A Putinovi planovi za Europu se nastavljaju. Zato je podrška Ukrajini sada glavni prioritet Europe. Dr. Rachel Ellehuus, voditeljica Kraljevskog instituta ujedinjenih službi i bivša američka službenica u NATO-u, sažela je Putinov program.
"Možda bi za postizanje njegovih ciljeva bilo dovoljno samo zauzeti dijelove Ukrajine, zauzeti luke, zauzeti autoceste, zauzeti kritičnu infrastrukturu – to je zaista važno za opstanak Ukrajine kao neovisne države", rekla je za Independent TV . "To bi moglo biti dovoljno da postigne svoje ciljeve i spriječi ih da ikada postanu članice NATO-a ili EU", dodala je.
Ovaj scenarij je alarmantno blizu konačnog stanja koje SAD (i Rusija) žele vidjeti u mirovnim prijedlozima koje su podnijeli prije pregovora. "Putin ima sekundarni cilj koji ljudi ponekad previde, a to je izazvati i potkopati NATO i Europsku uniju", rekla je. "On će testirati granice onoga što nazivamo Člankom 5, što je osjećaj ili obveza da je napad na jednog NATO saveznika napad na sve njih.“ Dakle, imamo taj primarni cilj sprječavanja pune integracije Ukrajine sa Zapadom i njezine održivosti kao neovisne države. A onda imamo taj sekundarni, vjerojatno veći cilj potkopavanja zapadnih struktura", zaključila je.
Putin je već izjavio da radi na "potkopavanju Zapada" kibernetičkim napadima i informacijskim ratovanjem, uzrokujući univerzalnu sumnju u "post-istinito" doba. Trumpovo kidanje odnosa s NATO-om, prijetnje aneksijom Kanade i Grenlanda te izazivanje ekonomskih previranja također pomažu Kremlju. Putin čeka sljedeću fazu – i skočit će kada se stvari raspadnu i centar ne bude mogao izdržati.