Interni strateški dokument češkog Ministarstva obrane upozorava da bi napad na neku članicu NATO-a u budućnosti mogao uslijediti bez upozorenja. Prag zato dugoročno planira jačanje obrambenih sposobnosti, a Rusiju navodi kao najveću prijetnju sigurnosti zemlje.
Češka se priprema za mogućnost velikog vojnog sukoba u Europi. Kako izvještava češki portal iROZHLAS.cz, to proizlazi iz internog strateškog dokumenta koji se odnosi na obrambeno planiranje do 2045. godine. U dokumentu se kao najveće prijetnje europskom sigurnosnom poretku navode Rusija i Kina, pri čemu je procjena o Rusiji posebno izravna. „Najveća prijetnja sigurnosti Češke Republike dolazi od Rusije“, navodi se u dokumentu.
Prema procjeni češkog Ministarstva obrane, potencijalni napad na neku članicu NATO-a u budućnosti mogao bi se dogoditi potpuno iznenada. Zbog toga Prag želi dugoročno prilagoditi svoje obrambene kapacitete mogućnosti velikog sukoba.
Prijetnja, međutim, prema dokumentu ne dolazi samo u obliku klasičnog vojnog napada. Rusija i Kina, navodi se, mogle bi pojačati aktivnosti na području sabotaža, dezinformacija i kibernetičke špijunaže. Češke vlasti stoga razmatraju i različite scenarije povećanja broja ljudi koji bi mogli sudjelovati u obrani zemlje.
Jedna od mogućnosti je i povratak obveznog vojnog roka. Dokument navodi da građani u mirnodopskim uvjetima vojnu službu obavljaju dobrovoljno, ali da bi vlada, ako to bude potrebno, mogla razmotriti uvođenje odgovarajućeg oblika sudjelovanja građana u obrani zemlje i vojnoj službi. Češka vojska trenutačno ima između 28.000 i 30.000 profesionalnih vojnika te oko 4000 do 5000 aktivnih pričuvnika. Plan je da do 2030. godine broj profesionalnih vojnika naraste na oko 30.000, dok bi aktivna pričuva trebala dosegnuti 10.000 pripadnika.
Procjene iz dokumenta podržava i bivši šef češke obavještajne službe Petr Mlejnek. On smatra ispravnom pretpostavku da protivnik više ne mora strogo razlikovati razdoblja rata i mira. Prema njegovu mišljenju, iz takve bi procjene trebalo izvući još ozbiljnije zaključke. „Pretpostavka da protivnik ne razlikuje strogo između rata i mira je ispravna. Po mom mišljenju, iz toga bi trebalo izvući mnogo temeljnije zaključke“, rekao je Mlejnek.
Strateški dokument trebao bi se najesen naći pred češkom vladom, na čelu s premijerom Andrejem Babišem. Već sada, međutim, postoje nesuglasice oko njegova financiranja. Dok vojni vrh traži veća izdvajanja za obranu, vlada prema izvještaju planira 2028. i 2029. godine zadržati obrambene izdatke na oko 2,1 posto BDP-a.