Kubanski predsjednik Miguel Díaz-Canel oštro je odgovorio na prijetnje američkog predsjednika Donalda Trumpa, poručivši da njegova zemlja “nije u strahu” od mogućeg rata sa Sjedinjenim Državama i da je spremna braniti svoj suverenitet “do zadnje kapi krvi”. U intervjuu za Sky News, Díaz-Canel je jasno dao do znanja da Kuba ne želi sukob, ali da se aktivno priprema za svaku mogućnost. "Ne želimo rat, ali ga se ne bojimo i pripremamo se kako nas ne bi iznenadili niti porazili", izjavio je kubanski čelnik.
On je optužio Trumpovu administraciju da svojom retorikom želi zastrašiti i destabilizirati Kubu. "Mi smo mirna zemlja. Nismo prijetnja nikome. Pružamo veliku solidarnost svijetu. Stoga Kuba nije zemlja u sukobu. Nismo kolonija i nećemo odustati od svog suvereniteta i neovisnosti”, naglasio je Díaz-Canel. Dodao je da su stalne prijetnje, agresivna retorika i gotovo svakodnevni istupi američke vlade dio strategije medijskog trovanja i psihološkog rata. "Te prijetnje i konstantna agresivna retorika protiv naše zemlje predstavljaju uvredu i napad na dostojanstvo našeg naroda", poručio je.
On je optužio Trumpovu administraciju da svojom retorikom želi zastrašiti i destabilizirati Kubu. "Mi smo mirna zemlja. Nismo prijetnja nikome. Pružamo veliku solidarnost svijetu. Stoga Kuba nije zemlja u sukobu. Nismo kolonija i nećemo odustati od svog suvereniteta i neovisnosti”, naglasio je Díaz-Canel. Dodao je da su stalne prijetnje, agresivna retorika i gotovo svakodnevni istupi američke vlade dio strategije medijskog trovanja i psihološkog rata. "Te prijetnje i konstantna agresivna retorika protiv naše zemlje predstavljaju uvredu i napad na dostojanstvo našeg naroda", poručio je.
Napetosti između dviju zemalja eskalirale su nakon što je Trump, nakon svrgavanja Nicolása Madura u Venezueli, uveo energetsku blokadu koja je prekinula isporuke goriva Kubi. To je dovelo do teških dugotrajnih nestanaka struje, nestašice hrane i duboke ekonomske krize na otoku. Kubanski dužnosnici tvrde da su američke mjere prouzročile ogromne patnje običnim građanima, koji se bore s nestancima struje i do 20 sati dnevno te enormno visokim cijenama goriva, hrane i lijekova. S druge strane, Trump, državni tajnik Marco Rubio i drugi dužnosnici odbacuju odgovornost za kubansku krizu, svaljujući krivnju na socijalističku politiku kubanske vlade. Iako nisu isključili mogućnost vojne akcije, poručili su da su spremni dati Kubi vremena za reforme. Rubio je Kubu označio ozbiljnom prijetnjom nacionalnoj sigurnosti SAD-a zbog njezinih sigurnosnih i obavještajnih veza s Kinom i Rusijom. “Stvarno ne vjerujem da je ovaj sustav sposoban za reformu osim ako ne dođu novi ljudi ili nova načela”, izjavio je Rubio prošlog mjeseca pred kongresnim odborom.
Díaz-Canel je pak poručio da je Kuba spremna na sve. "Borit ćemo se do zadnje kapi krvi kako bismo obranili naša prava, našu neovisnost i suverenitet", zaključio je. Ova oštra razmjena riječi dodatno je zaoštrila odnose između Washingtona i Havane, koji su ionako na najnižoj točki u posljednjih nekoliko desetljeća, prenosi Mirror.