Estoniju, članicu NATO-a koja graniči s Rusijom, sve više potresa online kampanja koja poziva na preuzimanje grada Narve i okolne pokrajine Ida-Viru. Naime, posljednjih tjedana pojavljuju se poruke na ruskom jeziku slične onima koje su prethodile ruskim upadima na Krim i istok Ukrajine. U njima se navodi kako će se treći grad po veličini u Estoniji odcijepiti od ostatka zemlje i stvoriti prorusku "Narodnu Republiku Narvu". To je potaknulo nagađanja kako bi Kremlj mogao iskoristiti priliku da testira istočni bok NATO-a. No, mnogi smatraju kako se samo izmišlja destabilizirajući scenarij, navodi Politico. "To je potpuno lažna priča, potpuna glupost. Svađam se sa svima koji su od ovoga napravili veliku stvar i kažem im: 'Sada ja imam problem, a ne vi'", kazala je gradonačelnica Katri Raik.
Narva je smještena na sjeveroistočnoj granici Estonije te je bliža Sankt Peterburgu nego estonskoj prijestolnici Tallinnu. Od 50.000 stanovnika, njih 98 posto govori ruski jezik te više od trećine ima ruske putovnice. Godine 1993., gradsko vijeće organiziralo je improvizirani referendum o autonomiji. Od otprilike polovice stanovnika koji su se pojavili, 97 posto glasalo je za. No, Vrhovni sud proglasio je rezultat nezakonitim. Nakon aneksije Krima, Raik navodi kako su novinari nahrupili u grad i ispitivali je li Narva sljedeća. "Morala sam im reći da ovdje nema malih zelenih ljudi“, kazala je, misleći na vojnike bez oznaka koje je Moskva poslala da potaknu nemire u Ukrajini.
Kristen Michal, estonska premijerka, nazvala je kampanju na društvenim mrežama "informacijskom operacijom koju je stvorila Rusija kako bi sijala razdor." Margus Tsahkna, ministar vanjskih poslova, rekao je pak kako su izvješća "jeftin način izazivanja zbrke i bijesa“, pozivajući ljude da ostanu mirni i informirani. Harrys Puusepp, šef ureda estonske unutarnje sigurnosne službe (KAPO), rekao je za Politico da nema dokaza koji povezuju kampanju s ruskom vladom. Teškoća, napomenuo je, leži u pobijanju narativa nakon što se već proširio.
Upitan utječe li online kampanja oko "Narodne Republike Narve“ dodatno na njegov posao, šef estonske istočne prefekture granične straže Erik Liiva kaže: "Rusija je oduvijek pokušavala utjecati, to nije ništa novo. Za mene je ovo običan četvrtak. Ono što se dogodilo na istoku Ukrajine, ovdje se nikada neće dogoditi“
Za većinu ljudi u Narvi stvarna briga nije neposredna okupacija, nego to da ih se etiketira kao prorusko zaleđe, zbog čega bi bili marginalizirani. U Estoniji je kampanja izazvala unutarnju raspravu, a mnoge su kritike usmjerene na medije jer su poruke s društvenim mreža prenijeli tisućama ljudi. Osim toga, Puusepp navodi kako online kampanja oko Narve i druge prijevare, poput niza lažnih prijetnji bombama, skreću pozornost s pravog ruskog miješanja. "To opterećuje naše resurse, promičući narativ da moćna Rusija napada nas, dok bi to trebalo tretirati kao spam“, rekao je. U međuvremenu, Estonija se sve više suočava s rizikom koji donosi stvarni sukob. Naime, više od desetak dronova ušlo je u njezin zračni prostor u posljednjih nekoliko tjedana, a jedan je pogodio dimnjak elektrane blizu Narve.