Dok ruski predsjednik Vladimir Putin posljednjih mjeseci pokušava ostaviti dojam da je Ukrajina na rubu sloma, na terenu se događa nešto sasvim drugo. Ukrajinska vojska ponovno vraća dio teritorija, ruski gubici rastu, a Kijev sve više vjeruje da je pronašao način kako zaustaviti znatno moćnijeg protivnika – kombinacijom umjetne inteligencije, dronova i potpuno novog pristupa ratovanju.
Kako piše njemački DER SPIEGEL u velikoj reportaži iz Kijeva, riječ je o možda najvećoj promjeni raspoloženja u Ukrajini još od proljeća 2022., kada je počela ruska invazija punog opsega. Unatoč svakodnevnim napadima i velikim civilnim žrtvama, u Kijevu se ponovno osjeća optimizam. „Ovo je najpovoljniji, najoptimističniji trenutak za Ukrajinu od proljeća 2022. godine“, rekao je za SPIEGEL vojni analitičar Taras Čmut, inače poznat po vrlo opreznim procjenama.
Takav ton sve češće dolazi i iz Washingtona. Američki državni tajnik Marco Rubio nedavno je izjavio da su „ukrajinske oružane snage najjače i najmoćnije u Europi“. Prema SPIEGEL-u, tri su ključna razloga zbog kojih Ukrajina danas izgleda otpornije nego prije godinu dana: iznimno brz razvoj vojne tehnologije, snažan rast domaće obrambene industrije i masovna mobilizacija stanovništva, iako upravo taj posljednji element sve više razdire ukrajinsko društvo.
Digitalni sustav Delta
Jedno od glavnih lica nove ukrajinske strategije je 35-godišnji ministar obrane Mihajlo Fedorov, bivši ministar digitalne transformacije i čovjek koji je razvio aplikaciju Dija, preko koje građani koriste digitalne državne usluge. DER SPIEGEL ga opisuje kao čovjeka kojeg je „lakše zamisliti u Silicijskoj dolini nego na čelu vojnog sustava“. Fedorov rat promatra gotovo kao tehnološki projekt. Njegov koncept nazvan „Air. Land. Economy“ temelji se na tri cilja – obaranju većine ruskih projektila i dronova, iscrpljivanju ruske vojske velikim gubicima te napadima na rusku energetsku infrastrukturu i izvoz nafte. „Naš strateški cilj je 200 neprijateljskih gubitaka po četvornom kilometru koji neprijatelj napreduje“, rekao je Fedorov tijekom prezentacije novinarima u Kijevu.
Ukrajinska vojska danas se sve više oslanja na sofisticirani digitalni sustav Delta, koji povezuje dronove, satelitske podatke, senzore i sustave naoružanja u jedinstvenu mrežu u stvarnom vremenu. Sustav koristi više od 200.000 ljudi, a američki dužnosnici otvoreno priznaju da SAD trenutačno nema ništa slično. „Delta je apsolutno nevjerojatna“, rekao je u američkom Senatu Dan Driscoll iz Pentagona, dodajući da Amerika od Ukrajine ima mnogo toga za naučiti.
Sustav omogućuje vojnicima da preko mobitela u stvarnom vremenu vide položaje neprijatelja, snimke dronova i podatke s bojišta. Svakoga mjeseca u sustav se dodaje oko osam milijuna novih objekata i više od 75.000 videoprijenosa. DER SPIEGEL piše da upravo golema količina ratnih snimki danas postaje dragocjen materijal za razvoj umjetne inteligencije i automatiziranih sustava prepoznavanja ciljeva.
Rat se u međuvremenu pretvorio u masovni rat dronova, a Ukrajina sve više oružja proizvodi sama. Posebnu pozornost privukla je tvrtka Fire Point, koja proizvodi dronove FP-1 i FP-2, korištene u napadima duboko na ruskom teritoriju. Ti dronovi mogu nositi bojne glave do 120 kilograma i dosegnuti ciljeve udaljene i do 1600 kilometara. Prema pisanju SPIEGEL-a, upravo su takvi dronovi sudjelovali u napadima na ruske rafinerije, lučke terminale i vojna postrojenja, pa čak i u blizini Moskve. Vlasnik tvrtke Denis Štilerman tvrdi da se dnevno proizvodi oko 300 dronova, a njegova kompanija u samo četiri godine narasla je s 18 na čak 6000 zaposlenika.
Nove metode mobilizacije
No, dok tehnološki razvoj ulijeva optimizam, drugi dio priče pokazuje tamniju stranu ukrajinskog rata. DER SPIEGEL detaljno opisuje brutalne metode mobilizacije koje izazivaju veliko nezadovoljstvo među građanima. Na društvenim mrežama svakodnevno se pojavljuju snimke muškaraca koje pripadnici regrutacijskih službi presreću na ulicama i prisilno odvode u vojsku. „Ništa trenutno ne ogorčava društvo više od brutalnih i nedostojanstvenih metoda mobilizacije“, piše njemački tjednik.
Ipak, vojni analitičari tvrde da sustav funkcionira. Prema procjenama, Ukrajina svakoga mjeseca mobilizira oko 30.000 ljudi, dok u vojsci i sigurnosnim službama ukupno služi oko 1,1 milijun pripadnika. Velik problem ostaje i odnos prema vojnicima na prvoj crti. DER SPIEGEL opisuje slučaj Ivana Kavuna, vojnika koji je čak 486 dana proveo u zemljanom bunkeru kod Bahmuta, gotovo bez mogućnosti izlaska zbog stalne prijetnje dronovima. „Imao sam žuljeve na koljenima jer u skloništu nismo mogli stajati“, ispričao je Kavun.
Njegova priča pokazuje koliko je rat dronova promijenio samu prirodu bojišta. Svako kretanje može biti otkriveno i napadnuto kamikaza-dronovima, zbog čega vojnici mjesecima žive pod zemljom. Unatoč svemu, Ukrajina vjeruje da je pronašla način kako zaustaviti rusko napredovanje. No, kako zaključuje DER SPIEGEL, čak i ako Kijev uspije spriječiti daljnje teritorijalne gubitke, cijena takvog rata ostaje golema – ne samo u ljudskim životima, nego i u postupnom razaranju samog društva. Istodobno, Rusija i dalje zadržava veliku prednost u raketnom arsenalu. Dok Ukrajina dronovima gađa rusku infrastrukturu, Moskva na ukrajinske gradove nastavlja slati balističke rakete, znatno smrtonosnije od improviziranih bespilotnih sustava. „Ono što Rusija ne može osvojiti, može barem uništiti“, zaključuje DER SPIEGEL.