Indeks cijena hrane FAO-a dosegao je 133,3 boda u kolovozu 2026., što je porast od 1,9 posto u odnosu na srpanj i 2,5 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Porast cijena zabilježen je u gotovo svim kategorijama prehrambenih proizvoda, a ključni čimbenici uključuju nepovoljne vremenske uvjete u glavnim proizvodnim regijama, poremećaje u globalnoj trgovini i geopolitičke napetosti na Bliskom istoku i Crnom moru.
Indeks cijena žitarica porastao je za 2,2 posto u odnosu na srpanj. Cijene svih glavnih žitarica porasle su zbog povećane međunarodne kupnje, smanjenih očekivanja usjeva i kontinuiranih poremećaja u izvozu, posebno preko Crnog mora.
Globalne cijene pšenice porasle su za 2,6 posto u kolovozu, što je porast od 15,0 posto u odnosu na prethodnu godinu. Razlozi za porast uključuju kontinuirane poremećaje u izvozu preko Crnog mora, niža očekivanja usjeva u većem dijelu Europe zbog vrućeg i suhog vremena te slabiji američki dolar.
Cijene kukuruza porasle su za 2,5 posto, potaknute zabrinutošću oko očekivanih količina usjeva u dijelovima Sjedinjenih Država, smanjenjem očekivane proizvodnje u Europskoj uniji, snažnom potražnjom iz sektora etanola i stočne hrane te poremećajima u opskrbi povezanim sa zatvaranjem Hormuškog tjesnaca i poremećajima u izvozu iz Ukrajine. Indeks cijena riže porastao je za 0,5 posto, potaknut kontinuiranim povećanjem kupnje žitarica od strane azijskih i afričkih zemalja.
Indeks cijena biljnog ulja porastao je za 1,1 posto u odnosu na srpanj, odražavajući više globalne cijene palminog i sojinog ulja, potaknute snažnom globalnom potražnjom i zabrinutošću zbog utjecaja El Niña na očekivanu proizvodnju u jugoistočnoj Aziji. S druge strane, cijene uljane repice i suncokretovog ulja blago su pale zbog očekivanja obilnih zaliha u nadolazećoj godini.
Indeks cijena mesa porastao je za 1,0 posto tijekom mjeseca, potaknut porastom cijena peradi, svinjetine i ovčetine. Rast cijena svinjetine prvenstveno je uzrokovan visokim temperaturama koje su usporile rast stočarstva u Europskoj uniji. Međunarodne cijene govedine, međutim, pale su jer su kineske uvozne kvote povećale konkurenciju među izvoznicima iz Brazila i Australije za alternativna tržišta.
Indeks cijena mliječnih proizvoda porastao je za 2,3 posto u usporedbi sa srpnjem, uglavnom zbog niže proizvodnje mlijeka u Europskoj uniji kao posljedice vrućeg i suhog vremena.
Indeks cijena šećera porastao je za čak 11,9 posto u kolovozu - najveći skok ciklusa. Rast je potaknut očekivanjima nižih prinosa šećerne repe u Europskoj uniji zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta, zabrinutošću zbog utjecaja El Niña na očekivanu proizvodnju u ključnim zemljama proizvođačima u Aziji, nižom proizvodnjom šećera u Brazilu i najavom Indije o uvozu sirovog šećera bez carine.
Prema novim podacima FAO-a, globalna proizvodnja žitarica u 2026. procjenjuje se na 2,98 milijardi tona - pad od 2 posto u odnosu na 2025., ali i dalje drugi najveći prinos u povijesti.
Prognoza svjetske proizvodnje kukuruza snižena je na 1,309 milijardi tona, jer se očekuje da će pogoršanje uvjeta u Francuskoj i Poljskoj više nego nadoknaditi bolje prinose u Argentini i Brazilu, priopćio je FAO.
Nasuprot tome, globalna proizvodnja pšenice revidirana je na 810,7 milijuna tona, što je 3,8 posto ispod razine iz 2025., ali i dalje druga najviša zabilježena razina. Očekuje se da će globalna proizvodnja riže pasti na 553,1 milijun tona - pad od 1,9 posto u odnosu na rekordnu razinu iz prethodne sezone, zbog smanjenih marži proizvođača i vremenskih uvjeta povezanih s El Niñom.
Prognoza FAO-a za ukupnu potrošnju žitarica u sezoni 2026./27. iznosi 2,965 milijardi tona, što je 0,2 posto više nego prethodne godine. Prognoze svjetskih zaliha žitarica na kraju sezone 2027. iznose 947,2 milijuna tona, što je nešto više od početne razine, što ukazuje na relativno stabilnu globalnu situaciju s opskrbom.
FAO također predviđa da će svjetska trgovina žitaricama pasti s rekordno visoke razine u sezoni 2026./27. na 509,3 milijuna tona.