Tijekom svećane mise papa Franjo je danas na Trgu Sv. Petra proglasio sedmoro novih svetaca. To su: papa Pavao VI (1897.-1978.), mons. Oscar Arnulfo Romero Galdámez (1917.-1980.), don Francesco Spinelli (1853.- 1913.), don Vincenzo Romano (1751.-1831.), časna destra Maria Caterina Kasper (1820.-1898.), časna sestra Nazaria Ignazia di Santa Teresa di Gesù (1889.-1943.) i Nunzio Sulprizio (1817.-1836.).
Papa Franjo je govoreći o novim svecima kazao kako bismo, kao što su činili oni, za ljubav prema Gospodinu trebali znati ostaviti bogatstva i nostaligije za ulogama moćnika. Franjo je naglasio kako su sveci oni koji su sposobni riskirati sve kako bi slijedili Isusa bez kalkuliranja. Pročelnik kongregacije za kauzu svetaca, kardinal Angelo Becciu, koji je na tom položaju od 1. rujna ove godine i kome je to prva kanonizacija, govorio je o novim svecima počevši od pape Pavla VI., koga je, kao i mons. Romera, beatificirao Franjo. Salvadorski biskup Romero uvijek je bio uz siromahe i bjegunce, a taj njegov izbor da bude uz najslabije bila je i njegova osuda. Eskadron smrti ubio ga je 1980. jer je, prema mišljenju tadašnje salvadosrke vlasti, ali i dijela Katoličke crkve, smatran “ljevičarem” i opasnim. Nunzio Sulprizio umro je sa smo 19 godina. Ostao je bez roditelja, a stric ga je tjerao raditi teške poslove u kovačnici. Obolio je ali nije izgubio vjeru. Primjerom je za mlade, ocijenio je papa Leon XIII. koji je potpisao dekret o njegovoj herojskoj vrlini, beatificirao ga je Pavao VI. tijekom Drgugog vatikanskog koncila, a Franjo ga je proglasio svetim upravo u vrijeme održavanja biskupske sinode o mladima (koja traje u Vatikanu od 3. do 28. listopada).
Osim što su na pročelju bazilike sv. Petra bile postavljene slike sedmoro novih svetaca na Trg su donesene i njihove relikvije. Relikvija Pavla VI. bila je majca s mrljama krvi koju je nosio kada je uboden nožem u Manili 1970. po dolasku u posjet Filipinama. Bio je to prvi atentat na papu u novijem dobu. Romerova relikvija bila je kost, kao i za ostale blaženike, dok je za časnu Nazariju Ignaziju bila kosa. Franjo je htio da se istog dana svecima proglase Pavao VI. i Romero jer su obojica bili vjerni Drugom vatikanskom koncilu zbog čega su bili kritizirani. Obojica su bili na strani siromašnih i ugroženih, a Pavao VI. je svojim putovanjima pokazao kako približiti Crkvu ljudima u svijetu. Zvan je i apostol mira, a njegovi dokumenti su i dan danas više nego valjani.
U enciklici Populorum Progressio papa Pavao VI. je, uz ostalo, napisao kako “privatno vlasništvo ne znači imati potpuno i bezuvijetno pravo nad njime, jer nitko nije autoriziran da isključivo za sebe uzme više od onoga što mu je potrebno dok ostalima nedostaje neophodno”. Njegova pobudnica Evangelii nuntiandi koja govori o pitanjima slobode i spasenja je temeljom evangelizacije u suvremenom svijetu. Za njega je dijalog sa svima bila ključna politika, te je primio brojne državnike ne samo iz tzv. Zapadnih zemalja kao što su bili John Kennedy, Charles de Gaulle, Richard Nixon, Gerald Ford, već i ličnosti kao što su bili Martin Luther King i Dalaj Lama, te državnike iz tzv. komunističkih zemalja kao što su bili Tito, János Kádár i Edward Gierek. Bilo je to vrijeme tzv. istočne politike Vatikana.