Kremlj je tijekom 18 mjeseci orkestrirao koordiniranu kampanju nadzora dronovima, ciljajući nuklearna postrojenja u Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj, Belgiji i Nizozemskoj. Vjeruje se da su bespilotne letjelice lansirane s plovila takozvane "flote u sjeni", stoji u novom izvješću koje su objavili istraživači, piše The Guardian, prenosi Index.hr.
Analiza otkrila 144 incidenta
Analiza Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS) obuhvatila je 144 incidenta u više od deset zemalja, koji su započeli krajem 2024. godine. U izvješću se zaključuje da je ruska obavještajna služba djelovala uz "znatnu nekažnjivost", zatekavši vlasti diljem Europe nespremnima i zbunjenima.
Dronovi su opetovano uočeni iznad zračnih baza i zračnih luka, no zapadne vojske nisu uspjele zarobiti ili oboriti ni jednu letjelicu. To je, prema navodima IISS-a, razotkrilo strateški propust zračne obrane NATO-a, što se, kako kažu, u Europi tiho priznaje.
Među ciljanim lokacijama bile su zračna baza RAF Lakenheath u Suffolku, koja se pripremala za smještaj američkog nuklearnog oružja, te francuska baza za nuklearne podmornice Île Longue u Bretanji. Iznad njih su letjeli nenaoružani dronovi za koje se vjeruje da su lansirani s mora.
Europske vlade oklijevaju izravno optužiti Rusiju za ove incidente, no Charlie Edwards, viši suradnik IISS-a, izjavio je kako je "svaka vlada s kojom smo razgovarali pozdravila objavu izvješća".
Ključni zabilježeni incidenti
Među analiziranim incidentima su i niski preleti neobičnih dronova iznad RAF Lakenheatha, RAF Fairforda u Gloucestershireu i još najmanje dvije baze američkog zrakoplovstva u Engleskoj krajem studenog 2024. godine. Američko nuklearno oružje raspoređeno je u bazi Lakenheath u srpnju 2025.
Sumnja se da su dronovi bili upravljani s tankera Seasons 1 u Sjevernom moru ili s teretnog broda Hav Dolphin, koji je u to vrijeme plovio prema Hullu. Isti brod, Hav Dolphin, bio je pod sumnjom i zbog viđenja dronova u blizini podmorničke baze na sjeveru Njemačke u svibnju sljedeće godine.
U jednom je navratu policijski helikopter pokušao pratiti dronove iznad Ujedinjenog Kraljevstva, ali se povukao iz sigurnosnih razloga. U izvješću se navodi kako je "bila predložena uporaba lasera protiv dronova, ali se od toga na kraju odustalo".
U prosincu 2025. pet dronova otkriveno je iznad francuske baze Île Longue, gdje se nalazi državni arsenal nuklearnih projektila koji se lansiraju s podmornica. Tri plovila ruske "flote u sjeni" nalazila su se na udaljenosti od 100 do 200 kilometara od obale, dok je Hav Dolphin bio udaljen 350 kilometara.
Ruska taktika
Upadi dronova zabilježeni su u studenom i prosincu 2025. i iznad zračnih baza Kleine-Brogel u Belgiji i Volkel u Nizozemskoj, gdje je pohranjeno američko nuklearno oružje. U to su vrijeme plovila povezana s ruskom "flotom u sjeni" bila u međunarodnim vodama Sjevernog mora.
U izvješću se navodi da su dronovi vjerojatno lansirani s plovila koja "plove u tajnosti" uz obale ciljanih zemalja s isključenim transponderskim uređajima za praćenje. Smatra se da su drugi brodovi služili za izvlačenje dronova ili kao repetitori signala, koristeći tehnike upravljanja naučene tijekom rata u Ukrajini.
"Procjenjujemo da je vrlo vjerojatno Kremlj proveo koordiniranu kampanju bespilotnih letjelica diljem Europe", koja je obuhvatila više od deset zemalja NATO-a i Irsku, rekao je Edwards. Dodao je kako to predstavlja "niz taktičkih uspjeha za Kremlj" i "strateški neuspjeh savezničke obrane", koja je osmišljena za konvencionalne vojne prijetnje, a ne za jeftine, nisko leteće i relativno male dronove.
Strateški propust Zapada
Smatra se da su ruski motivi bili kombinacija nuklearnog nadzora, općeg izviđanja, mapiranja vojne logistike i opskrbnih lanaca te "ekonomskog iscrpljivanja i psihološkog ratovanja".
Vrhunac aktivnosti dronova diljem Europe bio je prošle godine, s više od 30 zabilježenih incidenata u rujnu te ponovno u studenom, najviše u Njemačkoj. Čini se da se broj incidenata smanjio otkako su europske mornarice 2026. godine počele plijeniti plovila iz "flote u sjeni".
Među ostalim incidentima ističe se niz viđenja dronova u Danskoj u rujnu 2025., zbog kojih je bila zatvorena zračna luka u Kopenhagenu. U blizini Danske tada su plovila četiri tankera iz "flote u sjeni", uključujući Boracay, koji su francuski komandosi zaplijenili četiri dana kasnije.
Operativna praksa
Iako je Boracay ubrzo pušten, ukrcaj je otkrio da je tanker imao kineskog kapetana i dvojicu ruskih državljana zaposlenih u Moran Security Group, ruskoj privatnoj vojnoj tvrtki. "Identifikacija dvojice ruskih privatnih vojnih plaćenika potvrdila je da militarizacija tankera iz 'flote u sjeni' nije tek hipoteza, već operativna praksa", navodi se u izvješću IISS-a, prenosi Index.hr.
Vjeruje se da je kampanju orkestrirao GRU, glavna ruska vojna obavještajna agencija. Istraživači su također ukazali na incident iz prosinca 2025., kada su četiri drona uočena kako lete iznad irskog mornaričkog broda prema obali, večer nakon posjeta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. U blizini je plovio brod Vezhen pod malteškom zastavom.
Švedske vlasti zadržale su taj brod u siječnju 2025. zbog oštećenja podmorskog optičkog kabela, ali je pušten nakon što je utvrđeno da je riječ o nesretnom slučaju. Vjeruje se da je u kampanji korišteno nekoliko modela dronova, poput izviđačkog drona Orlan-10, čiji operativni domet iznosi oko 500 kilometara, što mu omogućuje lansiranje sa znatne udaljenosti od cilja.