Panika u Kremlju, od čega to strahuje Putin? 'On traži neprijatelje kako bi učvrstio svoj režim'

U listopadu 2003., ruske specijalne snage izvele su dramatičnu operaciju u Sibiru, izvukavši Mihaila Hodorkovskog, tada najbogatijeg čovjeka u Rusiji, iz njegova privatnog zrakoplova pod prijetnjom oružja. Taj događaj označio je prekretnicu u prvim godinama vladavine Vladimira Putina, signalizirajući nemilosrdni obračun s oligarsima i svakim oblikom neslaganja. Hodorkovski, vlasnik naftne kompanije Jukos, završio je u zatvoru, a uništenje Jukosa označilo je početak kraja tržišne ekonomije i transparentnosti u Rusiji. Gotovo 22 godine kasnije, u listopadu 2025., Hodorkovski, sada u egzilu u Londonu, ponovno je u središtu Kremljeve pažnje. Ruska Federalna sigurnosna služba (FSB) optužila ga je, zajedno s 22 člana Antiratnog odbora, za navodno planiranje državnog udara s ciljem 'nasilnog preuzimanja vlasti i rušenja ustavnog poretka'. Hodorkovski tvrdi da su optužbe lažne, dok analitičari vide ovaj potez kao dokaz Kremljeve sve veće nesigurnosti. "Kremlj je paranoičan", kaže John Herbst, viši direktor Centra za Euroaziju Atlantskog vijeća. "Putin traži neprijatelje kako bi učvrstio svoj režim", naglasio je. 

Rusko gospodarstvo suočava se s ozbiljnim izazovima. Visoke kamatne stope, koje su dosegle 21% prošle godine i trenutno iznose 16,5%, paraliziraju tvrtke. Ministar gospodarstva Maksim Rešetnikov upozorio je na rizik od recesije, dok se bankarski sektor bori s rastućim lošim kreditima, osobito onima dodijeljenima obrambenim tvrtkama. Prema analizi Craiga Kennedyja s Harvarda, oko 190 milijardi dolara korporativnih kredita – ekvivalent 37% godišnjeg proračuna – otišlo je u sektor naoružanja bez odgovarajućih provjera kreditne sposobnosti. Sergej Čemezov, šef Rosteca, najvećeg proizvođača oružja, upozorio je da bi visoki troškovi zaduživanja mogli dovesti do bankrota većine tvrtki u sektoru. Istovremeno, Ukrajina pojačava napade dronovima na ruske rafinerije, što je smanjilo opskrbu naftom i dovelo do rasta cijena goriva za 40% od početka godine. Dugi redovi na benzinskim postajama i racioniranje goriva na Krimu dodatno pogoršavaju situaciju, piše Telegraph.

Situaciju dodatno zakuhava američki predsjednik Donald Trump, koji je uveo sankcije dvjema najvećim ruskim naftnim kompanijama, Rosnjeftu i Lukoilu, zajedno s prijetnjama sankcijama bankama koje olakšavaju plaćanja za rusku naftu. To je izazvalo reakciju Kine i Indije, ključnih kupaca ruske nafte, koji su smanjili uvoz, ugrožavajući vitalne prihode za Putinov ratni stroj. "Rusija stvarno strada prvi put u tri i pol godine", kaže Timothy Ash iz Chatham Housea. "Osjeća se panika u Kremlju", dodao je.

Unutarnji nemiri i politička nesigurnost Unatoč gospodarskoj otpornosti tijekom rata u Ukrajini, pojavljuju se znakovi unutarnjeg nezadovoljstva. Prosvjedi, poput onog u Sankt Peterburgu gdje su građani pjevali zabranjenu pjesmu protiv Putina, ukazuju na rastuće napetosti. Hodorkovski, čiji Antiratni odbor promovira dijalog s europskom oporbom, smatra da Kremlj strahuje od pitanja tranzicije vlasti. "Ako Putin sutra umre, očito nema  nasljednika", kaže Hodorkovski, ističući slabosti ruskog političkog sustava.

Gospodarski pritisci, pojačani sankcijama i unutarnjim izazovima, zajedno s političkom nesigurnošću, stavljaju Putinov režim pod ogroman pritisak. Dok Kremlj pokušava diskreditirati oporbu i projicirati snagu, analitičari upozoravaju da bi se situacija mogla brzo pogoršati. "Ovo je kritičan trenutak za Rusiju", kaže Tom Keatinge iz Kraljevskog instituta ujedinjenih službi.