Dok je sukob na Bliskom istoku ušao u četvrti dan, Washington i Tel Aviv najavljuju daljnju eskalaciju. Sukob je već izazvao masovne evakuacije, raketne uzvrate Hezbollaha i napade na saveznike SAD-a u regiji, a analitičari ističu tri moguća scenarija, prema analizi CNN-a.
1. Najoptimističniji scenarij pretpostavlja da će intenzivni zračni udari na instrumente represije oslabiti režim dovoljno da izazovu masovni narodni ustanak. Ako se iranski narod uspješno organizira, novi Iran mogao bi transformirati cijeli Bliski istok – smanjiti podršku militantnim grupama, normalizirati odnose sa Zapadom i zaustaviti nuklearne ambicije. Međutim, stručnjaci upozoravaju da je u represivnoj državi koja duboko prodire u društvo takav ishod malo vjerojatan bez organiziranih oporbenih vođa.
2. Najrealniji scenarij, prema većini analitičara, jest da preživjeli iranski vođe izgrade novi, oslabljeni režim. Američka operacija bi ipak uspjela uništiti nuklearni program, balističke rakete, mornaricu i veći dio vojnih sposobnosti koje Iran čine regionalnom prijetnjom. To bi bio prihvatljiv ishod za Izrael i SAD, ali bi moglo dovesti do budućih ratova kako bi se spriječilo obnavljanje tih kapaciteta. Elliott Abrams, bivši visoki dužnosnik Bushove administracije, kaže: "Čak i ako režim preživi, neće više biti vrhovnog vođe. Iran neće imati nuklearni program, lansere projektila ni mornaricu.“
3. Najgori scenarij je da Iran ponovi sudbinu Libije nakon pada Gadafija. Vakuum moći u državi uništenoj desetljećima autoritarizma dovodi do frakcijskih sukoba ili punog građanskog rata. To bi izazvalo izbjegličku krizu, kaos u regiji i ostavilo iranske zalihe obogaćenog urana ranjivima na ekstremističke skupine poput ISIS-a ili Al-Qaide.
Američka administracija mijenja obrazloženja za rat, od promjene režima i “slobode za Irance”, preko osvete za američke žrtve iranskih napada, do preventivnog djelovanja kako bi se zaštitile američke trupe i Izrael. "Ne postoji jasna strategija. Moramo čuti od predsjednika što želi", kazala je demokratska senatorica Jeanne Shaheen za CNN.
Trump, međutim, drži ciljeve nejasnima namjerno, a to mu daje prostor da proglasi pobjedu kad god poželi. U ponedjeljak je suzio fokus na uništavanje iranske mornarice, raketnih programa i nuklearnih ambicija. Kritičari ističu da Trump izbjegava kopnene snage (zbog lekcija iz Iraka i Afganistana) i oslanja se na zračne udare, ali povijest pokazuje da zračna kampanja rijetko dovodi do stabilne promjene režima. Neutralizirani Iran oslabio bi 'osovinu zla' (Rusija–Iran–Kina–Sjeverna Koreja), prekinuo dotok dronova i raketa Rusiji u Ukrajinu te smanjio regionalnu prijetnju. No, ako režim preživi, dugotrajni sukob mogao bi izazvati naftni šok, inflaciju u SAD-u i pad podrške Trumpu. Nova anketa CNN-a pokazuje da gotovo 60 % Amerikanaca ne odobrava vojnu akciju. Trita Parsi iz Quincy Instituta upozorava. "Iranska strategija više nije pobjeda u ratu, nego uništavanje Trumpovog predsjedništva prije nego što oni izgube", kaže.