Ruski predsjednik Vladimir Putin nema nikakve izglede za pobjedu u sukobu protiv NATO saveza, izjavio je norveški ministar obrane Tore O. Sandvik. Sandvik je jasno poručio da Rusija, unatoč svim naporima i suradnji s Kinom, Iranom i Sjevernom Korejom, jednostavno nije u stanju suočiti se s moći cijelog Sjevernoatlantskog saveza. "Putin nije u stanju pobijediti u Ukrajini. On nema nikakve šanse protiv NATO-a", rekao je Sandvik. Ministar je naglasio da Rusija već sada plaća visoku cijenu zbog rata u Ukrajini, gdje je pretrpjela ogromne gubitke u ljudstvu i ratnoj tehnici. Prema njegovim riječima, to rusku vojsku čini znatno oslabljenom i nesposobnom za otvaranje novog, još zahtjevnijeg fronta protiv mnogo jačeg protivnika. Sandvik je posebno istaknuo superiornost NATO-a u zraku, koordiniranu obranu svih članica te brzu mogućnost reagiranja, što Rusiji ne ostavlja prostora za bilo kakav ozbiljan uspjeh. "Čak i da se usudi napasti neku članicu NATO-a, Putin bi brzo shvatio koliko je to pogrešna odluka“, dodao je norveški dužnosnik.
Ova izjava dolazi u trenutku pojačane zabrinutosti među baltičkim zemljama i Poljskom, koje strahuju od mogućih ruskih provokacija. Norveška, kao zemlja koja izravno graniči s Rusijom na Arktiku, ima poseban uvid u ruske vojne aktivnosti, što njezinim procjenama daje dodatnu težinu. Unatoč tome, Sandvik smatra da Rusija trenutačno nije u poziciji za direktan sukob s Alijansom te da će NATO i dalje ostati ključni faktor odvraćanja od bilo kakve ruske agresije, kazao je za TVP World.
Sandvik je rekao da strateški prioritet Osla ostaje Arktik i sjeverni Atlantik, gdje Norveška igra ključnu ulogu u praćenju ruskih pomorskih aktivnosti i zaštiti podmorskih kabela i cjevovoda. "Mi smo oči i uši NATO-a na sjeveru“, rekao je, ističući pojačani nadzor ruskih podmornica koje djeluju u blizini kritične podvodne infrastrukture i nedavnu zajedničku operaciju s Ujedinjenim Kraljevstvom za praćenje i otjeravanje ruskih brodova. Norveška je također signalizirala interes za doprinos savezničkim misijama pomorske sigurnosti u širem području, ali Sandvik je naglasio da će zaštita sjevernog boka NATO-a ostati njezina primarna odgovornost.
Podsjetimo, nedavno je nizozemska obavještajna služba procjenila da bi Vladimir Putin mogao započeti sukob s NATO-om unutar godinu dana nakon završetka rata u Ukrajini. Nizozemska vojna obavještajna i sigurnosna služba (MIVD) upozorila je da bi Moskva mogla obnoviti dovoljno borbene moći u roku od 12 mjeseci nakon prestanka neprijateljstava u Ukrajini s ciljem sijanja razdora unutar saveza. "Rusija predstavlja najveću i najizravniju prijetnju miru i stabilnosti u Europi, a time i našoj nacionalnoj sigurnosti te interesima", kazao je viceadmiral Peter Reesink. Međutim, MIVD naglašava da je punomjeran konvencionalni rat između Rusije i NATO-a "praktički isključen" dok se Moskva teško angažirana u Ukrajini. Umjesto toga, izvješće sugerira da je šira ruska strategija preoblikovanje europskog sigurnosnog poretka i pomicanje prema multipolarnom svijetu u kojem Rusija stoji kao vodeća globalna sila. Radije nego da pokuša poraziti NATO izravno, agencija upozorava da bi Moskva mogla ciljati na ograničene teritorijalne dobitke i taktike pritiska osmišljene da otkriju podjele među državama članicama. Obavještajna agencija sugerira da bi to moglo uključivati čak i prijetnju nuklearnim oružjem. MIVD upozorava da su pogoršani odnosi između zapadnih nacija ostavili Europu sve ranjivijom, posebno, kako navode, "gdje pravila postaju zamagljena, a moć sve više odlučujuća".