Latvija intenzivno radi na sveobuhvatnom planu za nepredviđene situacije koji bi omogućio brzo zatvaranje i demontažu cestovnih i željezničkih veza duž istočne granice sa Rusijom u slučaju pogoršanja sigurnosne situacije. Ministar obrane Andris Sprūds izjavio je u intervjuu za LSM da Vojno vijeće i Ministarstvo prometa zajednički pripremaju koordinirane procjene. "Ako se vojna prijetnja poveća, ne isključujemo demontažu cestovne i željezničke infrastrukture. Niti jedan vojni vagon koji pripada okupatorima neće proći kroz latvijski teritorij", naglasio je Sprūds. Predsjednik Edgars Rinkēvičs potvrdio je širok pristup jačanju kontrole nad istočnom granicom, ističući da mjere nadilaze samo željezničke pruge i uključuju ceste te ograničavanje mobilnosti. "Glavni zadatak je provesti već utvrđene mjere, a za željeznice pripremiti model djelovanja u krizi. Nakon jasnog plana i resursa, konzultirat ćemo se s baltičkim partnerima", rekao je predsjednik.
U studenom 2025. Latvija je započela procjenu demontaže željezničkih pruga prema Rusiji, a vlada je zadužena za početnu procjenu do kraja godine u koordinaciji s Nacionalnim oružanim snagama i baltičkim susjedima. Rinkēvičs je naglasio važnost zajedničkog pristupa s Litvom i Estonijom, uzimajući u obzir položaj oružanih snaga i moguće socioekonomske posljedice. Sigurnosna situacija duž granice opisana je kao dugoročno napeta, a uklanjanje tračnica samo je jedna od opcija za jačanje nacionalne obrane. "Ne možemo isključiti nijednu mjeru", rekao je predsjednik, piše United24media.com. Kao dio šire strategije, Latvija je do kraja prosinca 2025. završila izgradnju fizičkih barijera duž cijele granice s Rusijom – ukupno 280 kilometara ograde. Ministar unutarnjih poslova Rihards Kozlovskis opisao je to kao strateški važan korak. "Proces opremanja granice visokotehnološkim nadzornim sustavima je u tijeku. Cilj je uspostaviti najmoderniju graničnu službu duž istočne granice EU-a", kazao je.
Uz ogradu, gradi se prateća infrastruktura, patrolne ceste, a u proljeće 2026. planira se izgradnja pontonskih staza u močvarnim područjima kod jezera Pitel, gdje je konvencionalni pristup ograničen, kako bi se poboljšala mobilnost i sposobnost brzog reagiranja. Ove mjere dolaze u trenutku pojačanih tenzija na istočnom boku NATO-a, gdje Latvija, Estonija i Litva ostaju najizloženije potencijalnim prijetnjama iz Rusije. Latvijski dužnosnici ističu da je cilj preventivno jačanje obrane i odvraćanje kako bi se izbjegla potreba za drastičnim koracima u krizi.
Podsjetimo, nedavno je bivši britanski diplomat i profesor na King's Collegeu u Londonu Tim Willasey-Wilsey izazvao veliku zabrinutost upozorenjem da ruski predsjednik Vladimir Putin neće stati na Ukrajini, te da bi već 2026. godine mogao krenuti u nove agresivne poteze, uključujući izravan test NATO saveza na malom estonskom gradu Narvi. U intervjuu za The Sun Willasey-Wilsey je izjavio: "Očekujem da će Vladimir Putin imati dobru 2026. Ne mislim ni na trenutak da je Putinov projekt završen". Prema njemu, čak i ako se borbe u Ukrajini smire ili dođe do nekog dogovora koji bi Kremlj proglasio pobjedom, Rusija će tražiti nove prilike za širenje utjecaja.
On predviđa da bi Putin najprije počeo 'grickati rubove Ukrajine' kako bi testirao koliko su čvrsta sigurnosna jamstva Zapada. Tek nakon toga mogao bi se okrenuti drugim ranjivim točkama, poput Gruzije ili Moldavije, ali najopasnija meta, kaže, jest upravo Narva. "Ona koju sam oduvijek smatrao vrlo opasnom je Narva, koja ima 80 posto ruskog stanovništva. Vjerujemo li doista da će Sjedinjene Američke Države zaratiti za jedan grad u Estoniji? Nisam više siguran da vjerujem", upozorio je Willasey-Wilsey. Narva s oko 56.000 stanovnika nalazi se tik uz ruski grad Ivangorod, razdvojeni samo rijekom Narva. Grad je jedna od najistočnijih točaka Europske unije i NATO-a. Demografija dodatno povećava rizik. Oko 97 posto stanovništva govori ruski, a mnogi imaju obiteljske veze u Rusiji. Putin je već 2022. javno izjavio da je Narva 'povijesno ruski teritorij' koji treba 'vratiti', što je dodatno pojačalo strahove. Stručnjaci iz Chatham Housea slažu se da Moskva Narvu vidi kao 'nedovršeni posao' i da je grad izuzetno ranjiv na ruske hibridne operacije.
Litvanske vlasti identificirale su pak u 2025. godini ukupno 1721 državljana Rusije i Bjelorusije kao prijetnju nacionalnoj sigurnosti, javnom redu ili javnom zdravlju zemlje što predstavlja značajan porast u odnosu na prethodnu godinu, izvijestio je portal Current Time, pozivajući se na Odjel za migracije litavskog Ministarstva unutarnjih poslova. Od tog broja, čak 1634 su bjeloruski državljani – gotovo tri puta više nego 2024. godine. Konkretno, 391 Bjelorusu odbijen je zahtjev za boravišnu dozvolu pri prvom podnošenju, 1023 su odbijeni zahtjevi za obnovu dozvola, a 214 im je oduzeta važeća dozvola. Preostalih 87 slučajeva odnosi se na ruske državljane (u 2024. bilo ih je 125). Među Rusima bilo je 14 odbijenih početnih zahtjeva, 28 odbijenih obnova i 13 oduzetih važećih dozvola. Svima identificiranima kao sigurnosna prijetnja zabranjen je ulazak u Litvu. Osim toga, Litva je donijela zakon kojim se ruskim državljanima ograničava putovanje u Rusiju i Bjelorusiju na više od jednom svaka tri mjeseca, uz iznimke za one koji se bave međunarodnim prijevozom tereta ili putnika, javlja united24media.com. Litvanske obavještajne agencije, koje se zalažu za strože uvjete boravka za građane Rusije i Bjelorusije, vjeruju da ruski FSB i bjeloruski KGB često regrutiraju pojedince koji se često vraćaju u matične zemlje iz Litve, što predstavlja rizik za hibridne prijetnje i špijunažu.