Nakon jake eksplozije u sibirskoj tundri prošle godine stvorio se golemi krater, međutim to nije bio prvi zabilježeni slučaj toga u toj udaljenoj ruskoj regiji. Znanstvenici su od 2013. godine počeli pratiti zanimljivu pojavu tijekom koje je pronađeno 17 kratera. Nagađalo se kako je to posljedica globalnog zatopljenja, međutim sve do nedavno nije bilo službene potvrde.
Dronovi, 3D modeli i umjetna inteligencija bili su ključni u tome da se otkrije kako dolazi do snažnih eksplozija koje stvaraju goleme kratere u zemlji i koje predstavljaju opasnost i lokalnom stanovništvu.
- Novi krater je jedinstveno dobro očuvan, s obzirom na to da nije došlo do akumulacije površinske vode u krateru tijekom pregleda istog, što nam je omogućilo da kvalitetno proučimo krater još uvijek netaknut degradacijom - izjavio je glavni istraživački znanstvenik Evgeny Chuvilin s Instituta za znanost i tehnologiju Skolkovo, prenosi CNN.
On je bio dio istraživačke skupine koja je posjetila krater u kolovozu 2020. godine, a njihova otkrića objavljena su prošlog tjedna u znanstvenom časopisu Geoscience. Znanstveni tim je uspio poslati dron duboko u krater i to 10-15 metara ispod površine, te su tako mogli potvrditi ono što su sumnjali.
Plin metana počeo se nakupljati u zemlji, što je dovelo do napuhivanja površine na zemlji sve dok to nije toliko naraslo do tolikih razmjera da je eksplodiralo ostavljajući golemi krater u zemlji. U ovom trenutku znanstvenici nisu sigurni što je izvor metana, odnosno iz kojeg sloja zemljine površine dolazi. Permafrost je golemi prirodni rezervoar metana. Sve toplija ljeta su oslabila sloj permafrosta što je pak omogućilo metanu da lakše 'pobjegne'.
Neki stručnjaci pretpostavljaju da tlo permafrosta sadrži čak dvostruko više ugljika nego atmosfera, što čini regiju izuzetno važnom u borbi protiv globalnog zatopljenja. - Globalno zatopljenje ima utjecaj na povećanu vjerojatnost kratera nastalih eksplozijom plina u arktičkom permafrostu - kazao je Chuvilin.