istraživanje pokazalo

Od izbijanja pandemije u najrazvijenim zemljama svijeta umrlo 200.000 ljudi više nego inače

Od izbijanja pandemije u najrazvijenim zemljama svijeta umrlo 200.000 ljudi više nego inače
14.10.2020.
u 08:19
Pogledaj originalni članak

Više od milijun ljudi širom svijeta umrlo je od direktnih posljedica COVID-19, ali sada su istraživači prebrojali i one neizravne gubitke života uzrokovane socijalnim, ekonomskim, ekološkim i zdravstvenim promjenama.

Analizirajući podatke iz 21 industrijski razvijene zemlje autori istraživanja, objavljenog u časopisu "Nature Medicine", procijenili su da je od pojave COVID-19 ukupno umrlo 206.000 ljudi više nego što bi ih umrlo da nije bilo prvog vala pandemije.

Engleska, Wales i Španjolska zabilježile su najveći broj suvišnih smrtnih slučajeva kao rezultat pandemije COVID-19 od sredine veljače do svibnja ove godine, sugerira studijsko modeliranje 19 europskih zemalja te Australije i Novog Zelanda.

Rezultati pokazuju kako je u tim zemljama zabilježeno oko 206.000 smrtnih slučajeva više nego što bi se očekivalo da nije bilo pandemije, prenosi Faktor. 

Pandemija je globalno prouzročiala više od milijun smrtnih slučajeva zbog infekcije koronavirusom SARS-CoV-2.

Međutim, neizravni učinci pandemije također mogu biti značajni.

Razumijevanje ukupnog utjecaja pandemije na smrtnost važno je za procjenu njenog punog utjecaja na javno zdravlje.

Majid Ezzati i kolege koristili su tjedne podatke o smrtnim slučajevima od 2010. do sredine veljače 2020. iz 21 zemlje kako bi stvorili model koji bi mogao predvidjeti koliko bi smrtnih slučajeva bilo od svibnja 2020. da nije bilo pandemije COVID-19.

Uporedili su ovu brojku sa stvarnim prijavljenim smrtnim slučajevima kako bi izračunali višak smrtnih slučajeva, bilo da im je uzrok COVID-19 ili neki drugi.

Autori procjenjuju kako se dodatnih 206.000 smrtnih slučajeva dogodilo kao rezultat pandemije u tim zemljama.

Najveća smrtnost od svih uzroka na 100.000 ljudi zabilježena je u Španjolskoj, Engleskoj i Walesu, potom Italiji, Škotskoj i Belgiji.

S druge strane, Novi Zeland i Australija nisu imali „uočljiv višak smrtnih slučajeva“. Štaviše, na Novom Zelandu autori su uočili manji pad broja smrtnih slučajeva muškaraca mlađih od 65 godina. Razlog je manje ozljeda zbog dužeg boravka u kućama.

Autori su otkrili kako je broj suvišnih smrtnih slučajeva za muškarce i žene sličan, sa 105.800 smrtnih slučajeva kod muškaraca i 100.000 smrtnih slučajeva kod žena.

Engleska, Wales i Španjolsa doživjele su najveći porast smrtnosti, s gotovo 100 suvišnih smrtnih slučajeva na 100.000 ljudi, što je porast od 37 posto za Englesku i Wales te 38 posto za Španjolsku u odnosu na brojke prije pandemije.

Autori zaključuju da razlike u smrtnosti među 21 zemljom odražavaju varijabilnost karakteristika populacije, reakcije politike na pandemiju, pripremljenost javnozdravstvenih sustava i opseg sustava njege u zajednici i ustanovama.

Uz suzbijanje prijenosa virusa, autori kažu kako treba poraditi na odgovarajućoj trijaži i zbrinuti one s dugotrajnim zdravstvenim stanjima kako bi se smanjio broj smrtnih slučajeva, direktno i nedirektno povezanih s pandemijom.

Da bi to postigle, države će trebati preraspodijeliti i proširiti zdravstvene resurse, posebno u sredinama u kojima se nedovoljno ulagalo u zdravstvene i socijalne sustave.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.