Europa i dalje dominira među najprivlačnijim destinacijama za život u mirovini, iako je prvo mjesto na novoj globalnoj ljestvici preuzeo Urugvaj, piše Euronews.
Prema novom Global Retirement Report and Indexu 2026., među deset najbolje rangiranih zemalja čak ih je šest iz Europe, tri su iz Sjeverne i Južne Amerike, dok Mauritius predstavlja Afriku.
Global Citizen Solutions usporedio je 46 programa namijenjenih umirovljenicima i osobama koje žive od pasivnih prihoda, uzimajući u obzir kvalitetu života, mobilnost i mogućnost stjecanja državljanstva, poreze, jednostavnost postupka te troškove i potrebna ulaganja.
Prvo mjesto zauzima Urugvaj, slijede Mauritius, Španjolska, Kostarika i Portugal. Od šestog do desetog mjesta poredani su Paragvaj, Latvija, Andora, Italija i Grčka.
Hrvatska nije među 46 analiziranih programa.
Razlike na vrhu vrlo su male. Prvo i deseto mjesto dijele samo četiri boda, pa autori izvješća upozoravaju da ljestvicu treba promatrati prije kao vodič nego kao konačnu ocjenu najbolje zemlje za svakog umirovljenika.
Španjolska najbolja u Europi
Glavna europska prednost su kvaliteta života, snažne putovnice i relativno jasni putevi prema državljanstvu. S druge strane, porezi su jedan od najvećih nedostataka europskih destinacija.
Među deset najboljih nalaze se Španjolska, Portugal, Latvija, Andora, Italija i Grčka.
Španjolska je najbolje rangirana europska destinacija i zauzima treće mjesto na svijetu.
Posebno dobro prolazi po kvaliteti života te mobilnosti i državljanstvu, ali porezi su joj najveća slabost. U poreznoj kategoriji zauzela je posljednje, 46. mjesto.
Porezni rezidenti u pravilu plaćaju porez na svjetski prihod, dok postoje i porezi na imovinu, uz značajne razlike među pojedinim regijama.
Portugal više nije broj jedan
Portugal, koji je u izdanju za 2025. bio na vrhu ukupne ljestvice, sada je pao na peto mjesto globalno i drugo među europskim zemljama.
Važna promjena dogodila se u pravilima za stjecanje državljanstva. Od svibnja 2026. standardni rok za većinu državljana izvan EU-a povećan je s pet na deset godina zakonitog boravka.
Portugal ipak ostaje jedna od financijski dostupnijih velikih europskih opcija. Za D7 program potrebno je oko 920 eura mjesečnih prihoda, uz više iznose ako se prijavljuju i članovi obitelji.
Slabija strana je porezno opterećenje, a cjelokupan postupak dobivanja boravišta u pojedinim slučajevima može trajati između 18 i 24 mjeseca.
Pritom usporedbu s prošlom godinom treba uzeti s određenom rezervom jer je u izdanju za 2026. promijenjen i način na koji je indeks strukturiran i bodovan.
Povoljniji porezi često traže veći početni kapital
Neke europske zemlje nude znatno povoljnije porezne uvjete, ali zauzvrat postavljaju veće financijske zahtjeve.
Andora se posebno ističe. Porez na dohodak ograničen je na najviše 10 posto, a nema poreza na bogatstvo ni nasljedstvo.
Istodobno je riječ o najskupljem programu među 46 analiziranih. Od veljače 2026. za pasivno boravište potrebno je kvalificirano lokalno ulaganje od milijun eura, uz dodatne zahtjeve vezane uz prihode.
Grčka nudi poseban režim od sedam posto na određene prihode iz inozemstva, uključujući mirovine, dok sličan režim postoji za umirovljenike koji se presele u određene manje sredine na jugu Italije.
Irska prva po kvaliteti života
Ako se gleda samo kategorija kvalitete života, prvo mjesto zauzima Irska, ispred Novog Zelanda i Andore.
Andora pritom ima najbolje rezultate u indeksu kada se posebno gledaju sigurnost i okoliš, dok je Španjolska peta u ukupnoj kategoriji kvalitete života.
Italija i Grčka posebno su jake kada se promatra kombinacija međunarodne mobilnosti i mogućnosti stjecanja državljanstva. Grčka je u toj kategoriji prva, a Italija druga, prenosi Poslovni.
Koliki prihod treba imati?
Jedna od najvećih razlika među programima odnosi se na iznos prihoda ili kapitala koji kandidat mora dokazati.
Portugal traži oko 920 eura mjesečno, Paragvaj oko 1200 dolara, dok Španjolska traži oko 2400 eura mjesečnog pasivnog prihoda.
Grčka je među skupljim europskim opcijama s potrebnih oko 3500 eura mjesečno.
Andora traži dokaz stranog prihoda od oko 54.900 eura godišnje, odnosno nešto više od 4500 eura mjesečno, uz već spomenuto ulaganje od milijun eura.
Na drugom kraju ljestvice nalazi se, primjerice, Bahrein, gdje se od umirovljenika koji dolaze iz inozemstva traži prosječna mjesečna mirovina veća od približno 10.600 dolara.
Pri tome nije važan samo iznos nego i vrsta prihoda. Neke države traže mirovinu, dok druge priznaju prihod od najma, dividende, štednju ili druge izvore.
Do državljanstva za dvije godine, ali negdje se čeka 20
Velike su razlike i kada je riječ o mogućnosti dobivanja državljanstva.
Prema izvješću, 24 od 46 analiziranih programa nude određeni put prema državljanstvu unutar pet godina, dok na drugom kraju ljestvice postoje države u kojima je put znatno dulji ili ga analizirani program uopće ne omogućuje.
Argentina ima jedan od najkraćih rokova, oko dvije godine.
U Urugvaju se državljanstvo može steći nakon tri godine za osobe u braku odnosno nakon pet godina za samce.
Andora je na drugom kraju ljestvice s rokom od 20 godina boravka.
Malta, Ujedinjeni Arapski Emirati, Irska i Bahrein kroz analizirane programe nemaju standardan put prema državljanstvu.
Važan faktor je i mogućnost zadržavanja postojećeg državljanstva. U 11 analiziranih država, među kojima su Austrija, Andora, UAE i Malezija, dvojno državljanstvo u pravilu nije dopušteno.
Nema jedne najbolje zemlje za sve
Autori izvješća zato naglašavaju da naslov „najbolje zemlje za mirovinu“ treba uzeti s rezervom.
Europa je posebno snažna kada su prioritet kvaliteta života i međunarodna mobilnost, ali cijena toga često su viši porezi.
Latinska Amerika konkurentna je zbog nižih ulaznih troškova i povoljnijih poreznih sustava, dok se Mauritius izdvojio kao najbolje rangirana afrička opcija.
Izbor stoga uvelike ovisi o tome traži li budući umirovljenik prije svega niže poreze, manji potreban prihod, kvalitetu života, sigurnost ili mogućnost dobivanja drugog državljanstva.