Trumpova administracija pokrenula je opsežnu diplomatsku ofenzivu diljem Europe kako bi uvjerila europske vlade da slijede britanski primjer i značajno povećaju cijene lijekova. Američka veleposlanstva aktivno lobiraju u europskim prijestolnicama, tvrdeći da američki pacijenti plaćaju previsoke iznose, čak tri puta više nego u Njemačkoj za nove lijekove, te da Europa mora preuzeti veći dio financijskog tereta farmaceutskih inovacija. Ako europske zemlje ne popuste, riskiraju gubitak velikih ulaganja farmaceutskih kompanija i odgađanje pristupa najnovijim lijekovima, upozoravaju izvori iz industrije upoznati s pregovorima.
Sporazum sa Ujedinjenim Kraljevstvom postao je ključni uzor. Njime su britanske farmaceutske tvrtke dobile trogodišnju zaštitu od američkih tarifa, uz obvezu postupnog povećanja potrošnje na lijekove tijekom sljedećeg desetljeća. Zauzvrat, britanska vlada je popustila u kontroli cijena inovativnih lijekova. Sada se isti pristup primjenjuje na kontinent. Američki diplomati Njemačku vide kao sljedeću veliku metu. Najveće europsko tržište lijekova trenutačno prolazi kroz opsežnu reformu zdravstvenog sustava koja predviđa smanjenje javne potrošnje na lijekove. Washington traži suprotno, povećanje, piše Politico.
Prema informacijama iz više izvora, njemačka ministrica zdravstva Nina Warken i ministrica gospodarstva Katherina Reiche već mjesecima vode strogo povjerljive razgovore s američkim Ministarstvom zdravstva i socijalnih usluga. Na stolu su milijardske investicije, trgovinska politika i 'pošteno' određivanje cijena lijekova. Christian Hilmer, generalni direktor tržišta lijekova na recept u udruzi Pharma Deutschland, otvoreno je priznao: "Malo smo ljubomorni na sporazum između Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a". Njemačka farmaceutska industrija već se suočava s poteškoćama pri lansiranju novih lijekova na tržište.
Trumpova administracija koristi fragmentirane europske zdravstvene sustave u kojima određivanje cijena lijekova ostaje uglavnom u nacionalnoj nadležnosti. Kao dio priprema, američko veleposlanstvo u Berlinu šalje svog trgovinskog savjetnika Nathana Seiferta u London kako bi od britanskih kolega naučio kako provesti slične dogovore. Istodobno, farmaceutski divovi već djeluju. Eli Lilly i njemačka tvrtka Boehringer Ingelheim prošlog tjedna su objavili smanjenje planiranih ulaganja vrijednih milijarde eura u Njemačkoj kao odgovor na planove štednje. Slična zaustavljanja ulaganja dogodila su se ranije u Velikoj Britaniji, a dio njih je nastavljen tek nakon postizanja sporazuma sa SAD-om.
Trend je dugoročan i zabrinjavajući. Godine 1990. Europa je sudjelovala s 49 posto u globalnim privatnim farmaceutskim istraživanjima i razvoju. Do 2025. taj udio pao je na samo 26 posto. Američke tvrtke sve više povlače ulaganja s kontinenta. Europske vlade, međutim, oprezne su. Većina se suočava s ograničenim javnim proračunima, sporim gospodarskim rastom i rastućim pritiskom na zdravstvene sustave. "Ponekad se farmaceutske tvrtke ponašaju poput adolescenta koji stalno traži sve više i više, bez obzira na to koliko mu date", upozorio je Yannis Natsis, direktor Europske platforme socijalnog osiguranja (ESIP), koja predstavlja organizacije socijalnog osiguranja iz 19 zemalja EU i Švicarske.