Njemačka je objavila da je Rusija odgovorna za prošlomjesečni napad dronom na zračnoj luci u Leipzigu. Dron s eksplozivnom napravom pronađen je 4. kolovoza u zračnoj luci Leipzig/Halle na istoku Njemačke, u blizini ukrajinskih teretnih zrakoplova. Nije eksplodirao jer je, kako se čini, detonator bio neispravan, a istražitelji sumnjaju da se drugi dron sudario s teretnim zrakoplovom koji se nalazio u blizini. Ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt rekao je da je napad 4. kolovoza slijedio "dobro poznati obrazac ruskih hibridnih operacija u Europi" te da se pretpostavlja kako će Njemačka ponovno biti meta. Stručnjaci za sigurnost ranije su nagađali da bi Rusija mogla biti odgovorna, no Rusija je dosad odbacivala tvrdnje o svojoj umiješanosti, prenosi BBC.
Zračnu luku koriste njemačka vojska i saveznici u NATO-u za prijevoz vojne opreme, a služi i kao baza za ukrajinski Antonov Airlines, koji prevozi većinu ukrajinskog zračnog tereta. Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul, koji je stajao uz Dobrindta na konferenciji za novinare u Berlinu, rekao je da će narediti zatvaranje ruskog konzulata u Bonnu, a ugovor za Ruski dom u Berlinu također će biti raskinut. Mnogi promatrači tvrde da se taj prostor koristio za špijunažu i širenje ruske propagande.
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte rekao je da organizacija "u potpunosti stoji uz Njemačku". "Dokazi su jasni. Pozdravljam mjere koje je Njemačka najavila kao odgovor", napisao je na platformi X. O tom će se pitanju kasnije u utorak razgovarati na sastanku ministara vanjskih poslova država članica EU-a u Irskoj. Zapadne obavještajne službe u više su navrata upirale prstom u Rusiju zbog niza naizgled nepovezanih sigurnosnih incidenata diljem Europe. Među njima su bili podmetanje požara, hakerski napadi visokog profila, ometanje GPS signala, kao i sabotaže ključne infrastrukture, uključujući podmorske komunikacijske kabele, logističke centre i željeznice. SAD je upozorio da bi Rusija mogla dodatno eskalirati situaciju. Prema nedavnim procjenama američkih obavještajnih službi, ruski predsjednik Vladimir Putin mogao bi pokušati testirati odlučnost NATO-a pokretanjem ograničenog napada na neku od savezničkih zemalja u idućih nekoliko godina, navode tri izvora upoznata s tim procjenama, piše CNN.
Berlin je dosad bio vrlo suzdržan kada je riječ o tome tko bi mogao stajati iza napada u Leipzigu, osim što je poručio da bi u incident mogle biti uključene "strane sile". Berlin je upozorio da je Njemačka "svakodnevna meta" hibridnog ratovanja, a kancelar Friedrich Merz prošlog je tjedna poručio da će oni koji su izveli neprijateljske aktivnosti protiv Njemačke "platiti cijenu". Vlada nastoji proširiti ovlasti svojih obavještajnih službi, koje su dugo bile kritizirane kao relativno nemoćne, kako bi se mogla suprotstaviti takvim prijetnjama. Njemačka je jedan od ključnih podupiratelja Ukrajine, a Merz otvoreno podržava Kijev.
No ova objava dolazi u osjetljivom trenutku za Merzovu vladu. Ključni pokrajinski izbori u istočnoj saveznoj pokrajini Saska-Anhalt mogli bi dovesti krajnje desnu stranku Alternativa za Njemačku (AfD) prvi put na vlast na razini jedne savezne pokrajine. AfD, najveća oporbena stranka u Njemačkoj, želi zaustaviti slanje pomoći Ukrajini i ponovno uspostaviti odnose s Rusijom. U odvojenom slučaju, njemačka policija priopćila je da istražuje pronalazak improviziranih eksplozivnih i zapaljivih naprava u trafostanici u istočnoj saveznoj pokrajini Brandenburg u utorak. Jedan dalekovod je oštećen, što je izazvalo privremeni nestanak električne energije. Zasad nije poznato tko je postavio naprave.