Prema istraživanju čije je rezultate objavila britanska banka HSBC, Švicarska i Njemačka su na samom vrhu liste najboljih zemalja za poslovnu karijeru iseljenika, a među deset najboljih nalazi se ukupno šest europskih zemalja
Ako je suditi prema rezultatima istraživanja koje je ovih dana objavila britanska banka HSBC, hrvatski emigranti u Njemačku su na jako dobrom putu žele li biti sretni na poslu i napredovati u karijeri. Jedina bolja destinacija za njih bila bi Švicarska, pokazuje lista koju su na temelju ankete među gotovo 27.000 iseljenika sastavili u toj banci, piše Tportal.hr.
Anketa je provedena tijekom proljeća 2016. godine i odgovori su pristigli iz više od stotinu zemalja, ali je u konačno rangiranje ušlo njih 45 iz kojih je došlo po više od 100 odgovora. Istraživanje koje provodi HSBC u suradnji s anketarskom tvrtkom YouGov najveće je takvo u svijetu i države se ocjenjuju po velikom broju kriterija važnih za iseljenike. Na anketu odgovaraju inozemni radnici u pojedinim državama, a među kriterijima za ocjenu nalaze se ekonomski uvjeti te niz pitanja koja se tiču općenito životnog okoliša, obiteljskog života i karijere.
Najnovija lista sastavljena je na temelju pitanja vezanih isključivo uz poslovnu karijeru. U ocjenu je ušlo osam kriterija koja se vežu uz uvjete rada, a među njima su bili: prilike za učenje novih vještina, zarada, sigurnost zaposlenja, radna kultura, odnos između posla i slobodnog vremena te još neki.
Gledano ukupno po tim kriterijima najbolja svjetska destinacija za iseljenike je Švicarska. "Država kombinira odličnu priliku za zaradu s dobrom ravnotežom posla i slobodnog vremena i odličnom radnom kulturom", napominju u HSBC-u. Vrlo visoka plaća je, sigurno, jedan od glavnih kriterija zbog kojih je Švicarska završila na vrhu liste. Prema anketi, prosječni godišnji prihodi inozemnih radnika iznose 188.275 dolara, što je gotovo dvostruko više od prosjeka ankete. Gotovo 70 posto anketiranih je izjavilo da su dolaskom u Švicarsku osjetili poboljšanje u ravnoteži između posla i slobodnog vremena, a tri petine njih je ocijenilo radnu kulturu u Švicarskoj boljom od one u njihovim matičnim državama.
Nakon Švicarske na listi najboljih država za poslovnu karijeru iseljenika dolaze već spomenuta Njemačka te Švedska, a uz nabrojane među prvih deset nalaze se još tri europske zemlje: Norveška (5. mjesto), Austrija (7.) i Velika Britanija (9.). Interesantno je da, s izuzetkom Švicarske, iseljenici u europskim državama imaju niže plaće i manje dodatne povlastice u odnosu na prosjek cijele ankete. No, nižu plaću nadoknađuje "odlična radna okolina". Većina anketiranih kaže da je europska radna kultura bolja od one u njihovim matičnim državama.
Onima koji su u svojoj poslovnoj karijeri malo više okrenuti novcu i ostalim povlasticama koje pružaju kompanije bilo bi preporučljivo da razmotre posao na Bliskom Istoku. Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) nalaze se na 4. mjestu liste najpovoljnijih država za međunarodnu poslovnu karijeru iseljenika, a Bahrein na desetom. Kompanije iz bogatih država Bliskog Istoka vrlo često uz osnovnu plaću svojim zaposlenima omogućavaju dodatne povlastice poput dijelom ili potpuno plaćenog smještaja, plaćenih aviokarti za put u domovinu, ili plaćeno zdravstveno osiguranje, pokazuju rezultati ankete.
Listu deset najboljih država za međunarodnu poslovnu karijeru iseljenika dopunjuju još Singapur (6. mjesto) i Hong Kong (8.) koji se od Europe i Bliskog Istoka razlikuju po tome što je u ova dva grada najlakše napredovati na poslu.
Singapur se, inače, nalazi na vrhu liste najpoželjnijih destinacija za iseljenike ako se uzmu u obzir svi kriteriji iz ankete, dakle ne samo mogućnosti i zadovoljstvo u poslovnoj okolini nego i općenito kvaliteta života. Na drugom mjestu te liste nalazi se Novi Zeland, a na trećem Kanada. Vrlo ugodno iznenađenje je Češka na četvrtom mjestu dok se na petoj poziciji nalazi Švicarska.
Rezultati ankete HSBC-a mogu u neku ruku biti iznenađujući jer se zemlje Bliskog Istoka često u medijima pojavljuju u pričama o iskorištavanju gastarbajtera, posebno radnika pridošlih iz ostatka Azije. Nažalost, nije posebno navedeno u kojoj mjeri su na anketu odgovarali radnici iz pojedinih platnih razreda tako da se lako može pretpostaviti da se odgovori tiču puno više poslovnih ljudi, menadžera, i uglavnom visokoobrazovane radne snage pa bi u tom smislu rezultati mogli biti iskrivljeni u korist uvjeta u kojima oni rade i žive. Navedeno je da je najveći dio anketiranih (14%) bio iz financijske industrije, nakon njih iz obrazovanja (12%) te informatičkih tehnologija (10%).
Možda tome najbolje u prilog idu podaci o prosječnim godišnjim plaćama anketiranih. Najviši prosjek imaju oni zaposleni u Švicarskoj gdje on iznosi 188.275 dolara. Nakon njih slijede Hong Kong (169.756), Indija (145.057), Singapur (138.641), Kina (134.093), SAD (129.794), UAE (112.820), Japan (104.199), Katar (103 956) te Malezija (103.889). Iznosi o dohocima jasno govore da se radi o dobro plaćenim pozicijama zbog čega informacije o poželjnosti nekih destinacija vjerojatno nisu baš istinite za niskokvalificiranu radnu snagu.
Zbog toga niti Njemačka, ni Švedska, koje se nalaze na vrhu liste najboljih država za međunarodne karijere iseljenika i koje, uz Irsku, slove kao najpopularnije destinacije za hrvatske ekonomske emigrante, možda ne moraju nužno biti utopijska lokacija za sve one koji su se proteklih godina odlučili iseliti odavde. No već sam sustav u kojem čak i oni s najskromnijim počecima mogu napredovati bez da im je za to potrebna obiteljska ili politička veza, znači puno onima koji vjeruju u svoje sposobnosti i u njihovu vrijednost na tržištu rada.